Iznos je to dovoljan za pet mjeseci isplate dječjeg doplatka. I dok su tvrtke dug rješavale kroz reprogram ili predstečajne nagodbe, primat na listi dužnika preuzimaju građani
ZAGREB Za deset dana Porezna će uprava objaviti novu listu dužnika, građana, obrtnika i tvrtki, koji državi ne plaćaju poreze i doprinose. Bit će to deveta objava i to točno dvije godine nakon što je objavljena prva lista dužnika, no već dugo te liste ne izazivaju ni približno zanimanje kao u srpnju 2012. godine kada se javnost danima zabavljala tražeći poznate dužnike na popisu na kojem je bilo 112.370 imena, a bio je »težak« ukupno 29,9 milijarda kuna.
Dvije godine kasnije, na listi je još oko 85 tisuća dužnika, a dug se, prema nekim procjenama, spustio na oko 20 milijarda kuna. No, to ne znači da je više od 25 tisuća dužnika u dvije godine državi uplatili devet milijarda kuna. Prema objavama Porezne uprave o uplatama dužnika s liste na osnovu kojih se oni brišu s popisa državi su direktno uplatili 725,517 milijuna kuna. Iako se iznos ne čini velikim u odnosu na ukupan dug on je dovoljan da se, primjerice, pokrije isplata dječjeg doplatka u Hrvatskoj za pet mjeseci.
Reprogram i nagodbe
Dio onih koji su brisani s liste platio je svoj dug u potpunosti, a dio je uplatio taman toliko da njihovo dugovanje padne ispod praga koji je kriterij za objavu.
U dvije godine, pokazuje to redovita mjesečna statistika Porezne uprave, s liste je brisano 4.231 dužnik koji je u cijelosti otplatio svoj dug državi, te njih 6.274 koji nisu u u cijelosti uplatili svoje obveza, ali više ne duguju iznos koji bi im »osigurao« mjesto na listi dužnika.
Ipak, najveći dio dužnika, pogotovu kad su u pitanju tvrtke, nestao je s liste zato što su iskoristili mogućnost da s državom dogovore reprogram duga ili su završili u predstečajnoj nagodbi pa je državno potraživanje dijelom otpisano, pretvoreno u vlasnički udio ili je dogovoren reprogram odnosno obročna otplata. Kroz reprogram duga, što ne uključuje onaj u predstečajnoj nagodbi, država je dogovorila naplatu više od četiri milijarde kuna, od čega je prema nekim informacijama naplaćeno više od milijardu kuna. U predstečajnoj nagodbi riješila je otpisom, reprogramom ili pretvaranjem u udio oko dvije milijarde kuna duga. Uz to država je u protekle dvije godine dio dugovanja namirila preuzimanjem nekretnina pa je tako s liste dužnika nestao i jedan od najvećih – Hrvatska radiotelevizija.
Građani u gabuli
I dok su prije dvije godine najveći dužnici bila poduzeća i dugovala su oko 15 milijarda kuna, sada su primat, i to ne više samo po broju, nego i po iznosu preuzeli građani koji su na travanjskoj listi dugovali državi gotovo deset milijarda kuna, što je milijardu kuna više nego su tada dugovale tvrtke i šest milijarda kuna više od obrtnika. Naši sugovornici iz Ministarstva financija pribojavaju se da se situacija s dugom građana nije poboljšala i da njihov dug samo raste, a je li doista tako pokazat će lista koju će objaviti 31. srpnja.
Iako ih je na listi dužnika u travnju bilo oko 70 tisuća, a tamo su završili svi koji državi duguju više od 15 tisuća kuna, broj građana koji nisu ispunili svoje obveze prema državi puno je veći. Prošle im je godine država ponudila reprogram, kao i poduzećima, ali od 612 tisuća onih koji su se vodili kao dužnici na taj je način svoje obveze poželjelo regulirati njih 17 tisuća i to s ukupnim dugom od 1,24 milijarde kuna. Iz Ministarstva financija stizale su najave i da će se razduživanje građana pokušati riješiti oprostom duga onim lošijeg imovinskog stanja, pogotovo nezaposlenima, umirovljenicima i radnicima koji ne dobivaju plaće, ali zasad od toga neće biti ništa. Zakon o osobnom stečaju što ga je predložilo Ministarstvo pravosuđa ne isključuje mogućnost da se vjerovnici dogovore i kroz osobni bankrot dužniku otpišu cijeli ili dio duga, ali ne propisuje izravan otpis duga do određenog iznosa za socijalno ugroženo stanovništvo.