RIJEKA  Ono što se unutar pandemije koronavirusa naslućivalo, polako se počinje ostvarivati: središte poslovnih aktivnosti u proizvodnom, ali sada i prodajnom smislu iz Europe i SAD izmješta se u – Kinu. Zaključak je to nakon analize iscrpne Delioittove studije koju je na domaćem terenu prezentirao njihov hrvatski ured na čelu sa Zlatkom Baziancem.

Riječ je prije svega o analizi koja se odnosi na sektor koji se u Hrvatskoj bavi prodajom i servisiranjem automobila, gdje je u ovom trenutku ugroženo čak 20 tisuća radnih mjesta. Toliko, naime, okvirno broji radnika sustav ovlaštenih prodajnih salona i jednakih takvih servisa, dok su manji, individualni, ali zato multibranding servisi u nešto povoljnijoj poziciji.

Zbog energetskih i nadasve ekoloških razloga, proizvođači automobila su ušli u desetljeće u kojem će se dogoditi prevlast hibridnih, kao i automobila na nove pogone, prije svega električnih, nad onim klasičnim koje danas poznajemo. Kako je po tom pitanju Kina znatno fleksibilnije, pa i dvostruko veće tržište od Europe i SAD-a zajedno, logično je da se proizvođači masovno sele u Kinu. Jednako je tako logično da u Europi padaju proizvodnja i prodaja, da se veći dio tog sustava u njoj ne može prilagoditi novim energentima, tako da se zastoj izazvan potpunim padom sustava u vrijeme proljetne epidemije naprosto ne može pokrenuti.

«Vatrogasna« mjera

U Hrvatskoj – tržište stoji. S jedne strane veliki je strah stanovništva od investicija u dobra poput automobila, a ni država ne intervenira. Uzmimo, primjerice, da do kraja godine uvede mjeru ukidanja trošarina na manje segmente – A, B ili C – koje možemo definirati i socijalno-sigurnosno opravdanima – sigurno bi se probudilo tržište.

U kombinaciji popuštanja države i smanjenja marže od strane samih prodavača, automobili bi značajnije pojeftinili što bi potaknulo kupnju. Na taj bi se način građanima omogućio kvalitetniji vozni park, veća opća prometna sigurnost, a i sam državni proračun bi, unatoč inicijalnom odricanju od dijela nameta, doživio značajnu korist. Prema sadašnjem stanju tržišta, a moglo bi biti još i gore, državna blagajna – čitaj i medicinske sestre, i učitelji, i liječnici, i profesori – ostat će po prilici bez milijarde kuna. Kako pokazuju današnje brojke, manjak od 40 tisuća automobila na koje su davanja oko 25 tisuća kuna u konačnici donosi milijardu kuna minusa u državnoj blagajni.

Poticanjem tržišta ukidanjem trošarina taj bi se veliki pad mogao značajnije amortizirati, u proračun bi sigurno ušlo nekoliko stotina milijuna kuna više. Prepolovi li se pad, ali zbog izostajanja trošarine i smanjenja cijene, te u proračun ipak uđe 15-ak tisuća kuna po automobilu ove katastrofične godine, iz tog bi izvora ipak bio bogatiji za 300 milijuna kuna.

No, kako tvrdi analiza Deloittea, to je tek prva mjera, »vatrogasna«, dok ono što slijedi traži drastičnu promjenu ponašanja u cjelokupnom automobilskom sektoru. Pokazuje to istraživanje »Budućnost prihoda od i nakon prodaje u automobilskoj industriji« s nekoliko scenarija kako bi se utvrdilo na koji će način prevladavajući trendovi u automobilskoj industriji kao što su povezanost, alternativni pogonski sklopovi, zajednička uporaba automobila i autonomna vozila utjecati na prihode i dobit od prodaje i poslovanje nakon prodaje. Studija je obuhvatila razdoblje do 2035. te su njezin predmet bila globalna tržišta Kine, SAD-a i Japana, kao i pet najvećih tržišta u EU-u, odnosno u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Italiji i Španjolskoj.

Uz zaključak »Kina je trenutačno najvažnije prodajno tržište te će se njezina dominacija povećati zbog mirovanja najvećih europskih tržišta«, analiza se okreće i najvažnijim strukturnim promjenama.

Digitalna prodaja

Drugim riječima, tijekom desetljeća u koje smo ušli opstat će oni koji su sposobni prilagoditi se. Ponajprije činjenici da će se i automobili sve više prodavati digitalnim putem, ali i zbog toga što će se zapravo sve manje doživljavati kao potreba vlasništva. Slikovito rečeno, posebno kod ljudi koji žive u većim gradovima – dominantno će se koristiti usluge mobilnosti, od gradskog prijevoza do taksija, što je povoljnije od plaćanja sve skupljih i skupljih parkirališta. Odete li iz perifernih kvartova u središte grada, povratna vas karta u Zagrebu stoji – 8 kuna. Sat parkiranja u tom istom centru desetak.

Zahtijevaju li vam obveze trosatni boravak u centru, tek ako su u automobilu četiri putnika to će biti relativno isplativo. Automobili će se dakle koristiti za odlazak na vikende, ljetovanje ili zimovanje. Iznajmit će se na sedam dana u cijelosti namjensko vozilo, bez brige jeste ili ne kupili i montirali zimske gume. Takav oblik najma u konačnici iziskuje trošak od 15-ak tisuća kuna godišnje. Vlasništvo, već i automobila B segmenta, je zbog osiguranja, održavanja, plaćanje kamate na kredit, kao i gubitka vrijednosti – skuplje. Uza sve, pojavit će se i novi modaliteti dijeljenja i korištenja automobila, tako da će i taj tip usluge značajno pojeftiniti. Djeluje utopistički? Pa i Uber ili kupnja tenisica »online« su djelovali »nemogućima«. Danas ih koriste milijuni, milijarde ljudi na planetu.

Naprosto, kako je na kraju istaknuo i sam Bazianec – Istraživanje je pokazalo kako proizvođači automobila osjećaju jak pritisak da unapređuju svoju ponudu. Taj su pritisak snažno osjećali i prije krize izazvane pandemijom koronavirusa te je potreba za preobrazbom automobilske industrije sve očiglednija.

Prilagodi se ili – nestani. Poruka je to desetljeća koje je startalo s pandemijom, zdravstveno gledano sasvim uobičajenom, ali ne i po poruci koja je poslana s kompletnim zaustavljanjem svih poznatih oblika proizvodnje i života kao takvog. I pomalo apsurdno: Kina koja nam je virus poslala, nakon njega postaje najvažnijm tržištem svijeta.