ZAGREB – Predsjednik Zoran Milanović ovih je dana Nevena Pelicarića imenovao svojim savjetnikom za vanjsku politiku, pa je stoga Orsat Miljenić prestao obnašati tu dužnost i sada je samo predstojnik Ureda predsjednika.

Prethodno je Pelicarić razriješen dužnosti hrvatskog veleposlanika u Vatikanu, a kojoj je bio od siječnja 2016. Dakle, Hrvatska trenutačno nema veleposlanika pri Svetoj Stolici, što je posljedica zastoja u dogovaranju o diplomatsko-konzularnim predstavnicima između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Oni su o toj temi posljednji put razgovarali još krajem studenog, nakon što je održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Tom prilikom je predsjednik Vlade upoznao Milanovića s prijedlogom za imenovanje 12 veleposlanika i konzula, budući da je aktualnima završio četverogodišnji mandat. Pelicarić je, primjerice, u Vatikanu bio pet godina. No, predsjednik Republike nije se tada složio s popisom koji mu je prezentirao Plenković, tražio je da se njemu prepusti da predloži polovicu hrvatskih veleposlanika, odnosno konzula.

Načelo »fifty-fifty«

S obzirom da Ustav definira da predsjednik Republike i Vlada »surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike« te da predsjednik, na prijedlog Vlade, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija, stav je Pantovčaka da Milanović kod imenovanja ima pravo na 50 posto »svojih« veleposlanika i konzula. Na osnovi načela »fifty – fifty« uglavnom su funkcionirali i nekadašnji predsjednici i premijeri. Ali Plenković još, čini se, nije na to pristao. Nakon što je Milanović odbio premijerov popis na kojem su, između ostalih, Davor Ivo Stier, kandidat upravo za veleposlanika u Vatikanu, i Miro Kovač, kandidat za Pariz, njih dvojica nisu više komunicirala o ovoj temi. U međuvremenu se pojavila potreba za imenovanje još 26 veleposlanika i konzula, pa ih je ukupan broj narastao na 38. Cijeli taj postupak, međutim, stoji i to ne zbog spora u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda, koji je tek nedavno izbio.

Zastupnik Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović čak je posumnjao da je u pozadini sukoba Milanovića i Plenkovića oko Vrhovnog suda »druga trgovina«.

»Milanović će se vratiti na tu proceduru kad se dovrši trgovina veleposlaničkim mjestima, vi meni predsjednika Vrhovnog suda, ja vama pet ili šest veleposlaničkih mjesta«, izjavio je Hasanbegović u srijedu za N1 televiziju. Međutim, teško da se političko-pravni problem nastao zbog izbora predsjednika Vrhovnog suda može riješiti nagodbom o tome tko će biti veleposlanik u Vatikanu ili Bagdadu. Pozicija predsjednika Vrhovnog suda ipak je važnija nego pet ili deset veleposlanika, osim, naravno, za one koji trenutačno čekaju da ih se pošalje negdje u inozemstvo. Jedan Stier može se još i malo strpjeti, on je saborski zastupnik. Ali, Kovač danas ne obnaša nikakvu državnu dužnost, kao bivši zastupnik prvih je šest mjeseci po isteku mandata primao punu plaću, no sada je već na pola tog iznosa.

Nastavak razgovora

A kada Milanović i Plenković nastave razgovore o veleposlanicima i konzulima, nije sigurno da će predsjednik Republike upaliti zeleno svjetlo obojici bivših ministara vanjskih poslova i visokih dužnosnika HDZ-a. Možda će Milanović htjeti da netko »njegov« ode baš u Vatikan. Ili u Pariz. Bez obzira što su Stier i Kovač kvalificirani da budu veleposlanici. Kovač je u svojoj karijeri to već i bio, a Stier je godinama bio djelatnik Ministarstva vanjskih poslova. Dosta toga vjerojatno ovisi i o tome koliko je Plenkoviću stalo da ih se imenuje veleposlanicima, koliko je u tu svrhu spreman uložiti energije u pregovorima s predsjednikom Republike. No, ono što je sigurno, Milanović i Plenković morat će uskoro konačno sjesti i raspraviti ova imenovanja. Još u rujnu je premijer izjavio da je to zapravo i jedina tema o kojoj namjerava razgovarati s Milanovićem.