ZAGREB – Državno sudbeno vijeće danas će Uredu predsjednika dostaviti dokumentaciju o provedenom javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda, a zatim će DSV objaviti program rada svakog prijavljenog. Jedino je donekle važno kako je obnašanje dužnosti predsjednice Vrhovnog suda zamislila Zlata Đurđević, jer predsjednik Zoran Milanović samo nju namjerava predložiti Saboru. Ali, malo je vjerojatno da će njezin program rada utjecati na zastupnike, a takvih je u Saboru većina, koju su već najavili da će glasovati protiv Zlate Đurđević.

Aklualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa svoj je program, što mu također ništa nije značilo, napisao za prvi javni poziv, a u ovom drugom, svjestan da nije Milanovićev izbor, nije ni sudjelovao. Sessa je proteklih tjedana bio zaokupljen izradom svog posljednjeg godišnjeg izvješća o stanju sudbene vlasti i ono je ovih dana stiglo u Sabor. Kako mu mandat istječe 15. srpnja, Sessino bi izvješće za 2020. predsjednik Sabora Gordan Jandroković mogao do tada staviti na raspravu i glasovanje, vremena za to ima.

Bolje i brže

No, upitno je hoće li Jandroković tako postupiti jer nema nekog naročitog političkog razloga da HDZ stane uz Sessu u trenutku kada on odlazi s mjesta predsjednika Vrhovnog suda. Kada je Sessa početkom prosinca podnosio u Saboru izvješće o stanju sudbene vlasti za 2019., HDZ ga je podržao, ali je izvrgnut bio bespoštednim kritikama oporbenih zastupnika. Stoga sigurno ni Sessa nema pretjeranu želju proći to još jednom. Lako je moguće da će njegovo izvješće za 2020. u Saboru predstaviti novi predsjednik Vrhovnog suda ili možda Sessin zamjenik Marin Mrčela, koji će preuzeti predsjedničku dužnost ako Sabor tijekom iduća dva mjeseca ne potvrdi nekog Milanovićevog kandidata.

Uglavnom, Sessa se, kao što je to činio u ranijim svojim izvješćima, pohvalio povećanjem efikasnosti hrvatskih sudova, odnosno padom broja neriješenih predmeta. Uvijek su njegova izvješća završavala preporukama za još bolje funkcioniranje sudstva, a ovaj put su mu prijedlozi puno opširniji i ambiciozniji.

Sessa je uočio problem preopterećenosti četiri županijska suda, Osijek, Rijeka, Split i Zagreb, koji odlučuju o predmetima iz nadležnosti USKOK-a i vezanih za ratne zločine. Oni, naime, nemaju dovoljno sudaca, a sudnice nisu odgovarajuće veličine. Suci su, ističe Sessa, prisiljeni dijeliti sudnice, to usporava rad i »sprečava ih u autonomnom i učinkovitom koncentriranju i planiranju tijeka glavne rasprave«. Zato predlaže da se i u županijskim sudovima u Varaždinu i Puli sudi o predmetima USKOK-a i optuženima za ratni zločin i da se sucima osiguraju prostranije sudnice.

Nadalje, predsjednik Vrhovnog suda na odlasku apelira da se što prije donese novi Zakon o kaznenom postupku, što je »sve više i više potrebno«.

Obijesno parničenje

Sudovi bi bili djelotvorniji ako bi se, navodi između ostalog Sessa, ograničilo pravo ulaganja pravnih lijekova na odluke u postupku samo do njegove određene faze. Sessa sugerira i donošenje posebnog zakona o sudskoj dostavi, kojim bi se dostavu uredilo na jedinstven način za sve vrste postupaka i tako ih se ubrzalo.

U svojim je godišnjim izvješćima on uvijek tražio izjednačavanje plaća svih sudaca drugog stupnja i povećanje plaća sudskim službenicima i namještenicima za barem 30 posto, a kako se to nije dogodilo, ponovio je taj zahtjev. Sessa bi sucima osigurao fizičku zaštitu, makar za radnog vremena, i to angažmanom pripadnika pravosudne policije ili, ako to nije moguće, putem zaštitarskih službi koje bi Ministarstvo pravosuđa i uprave odabralo u postupku javne nabave.

U Zakonu o sudovima bi Sessa preispitao elemente za ocjenjivanje sudaca i uveo nova mjerila kao što je trajanje sudskog postupka. Reformiranjem sustava sudskih pristojbi bi se, smatra Sessa, demotiviralo obijesno parničenje i pokretanje bilo kojeg postupka samo da bi se izbjeglo ili odgodilo ispunjenje obveza.