ZAGREB – Iako je država od travnja do kraja srpnja za sanaciju bolnica, odnosno pokrivanje duga za lijekove veledrogerijama, uplatila 2,9 milijardi kuna, ukupan dug bolnica veledrogerijama smanjio se »samo« za 1,6 milijardi kuna. Preostale 1,3 milijarde kuna »pojeli su« novi dugovi koje su bolnice stvarale u posljednja četiri mjeseca i tim tempom olakšanje koje je u poslovanje bolnica donijela sanacija nestat će do kraja godine i dugovi bi se opet mogli približiti iznosu od 4,5 milijardi kuna, koliko su bili krajem ožujka, kad se krenulo u sanaciju. Situacija je to koja se posljednjih godina ponavlja nakon svake sanacije duga za lijekove.

Prema podacima udruga veledrogerija dug bolnica za lijekove krajem ožujka bio je gotovo 4,5 milijardi kuna i rastao je oko 250 milijuna kuna mjesečno, a veledrogerije su se žalile na to da su pojedine bolnice imale rokove plaćanja od 400 dana te su upozoravale da će se prekinuti lanac isporuke lijekova jer proizvođači od njih traže da lijekove plate unaprijed, za što oni, kako su tvrdili, više novca nemaju, a nemaju ni prostora za zaduženje kod banaka i kreditiranje države.

Rebalans proračuna

Vlada se onda odlučila na još jednu sanaciju, financijsku injekciju od 2,9 milijardi kuna, išlo se i u rebalans proračuna, ali već oko Božića ponovo bi se moglo razgovarati o istim problemima kakve je hrvatsko zdravstvo imalo u ožujku. Dug bolnica veledrogerijama, prema podacima njihovih udruga, krajem srpnja je bio gotovo 2,88 milijardi kuna, a rokovi plaćanja, otkriva predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK-a Tomislav Kulić, sada su između 190 i 210 dana. On kaže da zabrinjava to što je bolnicama u periodu travanj – srpanj uplaćeno dodatnih 2,9 milijardi kuna dok je ukupni dug prema veledrogerijama za isti period smanjen za samo 1,6 milijardi kuna.

– To jasno pokazuje da su bolnice »ubrzale« stvaranje novog duga, mjesečno je to i više od 300 milijuna kuna, što je umanjilo efekte sanacije. »Travanjskim dogovorom« precizirano je spuštanje rokova plaćanja bolnica na 180 dana te daljnje održavanje te razine. Uz mjesečno generiranje više od 300 milijuna kuna novog duga jasno je da se ovakva, poboljšana situacija ne može dugo održati.

U istom periodu plaćanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ljekarnama nisu svedena u dogovorenih 120 dana. Na 31.07. HZZO je ljekarnama plaćao u roku 136 dana, a vrlo često se rokovi penju i do 150 dana, napominje Kulić.

Ističe da je ministar financija Zdravko Marić ispoštovao svoj dio dogovora i uplatio novac za sanaciju, da je napravljen znatan pomak po pitanju rokova plaćanja, iako nije postignuto dogovoreno spuštanje rokova plaćanja bolnica na 180 dana i HZZO-a ljekarnama na 120 dana.

– Dug bolnica je znatno smanjen, no ubrzano je stvaranje novog duga. Reformske mjere i dodatna sanacijska sredstva nužna su za daljnje održavanje stabilnosti sustava. Proračun se odlično puni, svjedočimo izvrsnoj turističkoj sezoni i rekordnim stopama rasta nacionalnog BDP-a. Krajnje je vrijeme i pravi trenutak za pokretanje toliko nužnih reformskih mjera u zdravstvu. Bez toga pozitivni efekt ovogodišnje, rekordne sanacije istopit će se brzinom od 300 milijuna kuna mjesečno, upozorava Kulić.

Ministar Marić u petak je kazao da ministar zdravstva Vili Beroš radi na prijedlogu reformi u zdravstvu i najavio je da će cijeli paket mjera javnosti biti predstavljen do kraja godine. No spomenutim tempom rasta duga od 300 milijuna kuna mjesečno, dug bi na kraju godine mogao biti tamo gdje je bio i početkom ožujka kad je i postignut posljednji sanacijski dogovor.

Najizdašnija uplata

Bila je to najizdašnija državna uplata u posljednje četiri godine. Država je i godinu ranije, odnosno u 2020. godini bolnicama dala financijsku injekciju od 2,24 milijarde kuna. Dakle u dvije godine bolnice su kroz sanaciju dobile 5,15 milijardi kuna iz proračuna, a dug je na kraju srpnja gotovo jednak kolik je bio krajem 2019. godine, kada je iznosio 3,1 milijardu kuna. Od 2017. godine do danas bolnice su iz državnog proračuna kroz intervencije slične onoj travanjskoj dobile 7,55 milijardi kuna, što je u prosjeku 1,5 milijardi kuna godišnje, kako bi se pokrili dugovi veledrogerijama, a dug je na kraju srpnja ove godine veći za 600 milijuna kuna nego je to bio na kraju 2017. godine.

Ta računica nudi i početnu točku za osmišljavanje jedne od mjera u zdravstvenoj reformi, Hrvatska za financiranje zdravstva, odnosno samo za nabavu lijekova treba najmanje 1,5 milijardi kuna dodatnog novca godišnje ili za toliko treba srezati svoju potrošnju lijekova ili uštedjeti racionalnijom nabavom lijekova.

Kako se pitanje zdravlja jednog naroda ne može svoditi na ravnotežu prihoda i rashoda, hrvatsko bi se društvo ponovo trebalo dogovoriti kakvo zdravstvo želi, a onda bi vlast morala ponuditi i rješenje kako se najracionalnije taj cilj može ostvariti. Iako je to prvenstveno njegova zadaća, to nikako nije posao samo za ministra zdravstva, nego za cijelu Vladu.