RIJEKA – Hrvatska ovog tjedna mora predložiti svog kandidata ili kandidatkinju za europskog povjerenika, s obzirom na to da je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zemljama članicama dala rok da to učine do 26. kolovoza. Dosad je većina članica objavila imena svojih kandidata, dok se u Hrvatskoj, kako se stalno naglašava, čeka da premijer Andrej Plenković »prelomi« i donese odluku o tome tko će naslijediti Nevena Mimicu na lukrativnoj funkciji u Bruxellesu.

Premda je, naime, odluka o kandidatu za tu dužnost formalno u nadležnosti cijele vlade, a ne samo premijera, ministri u hrvatskoj vladi, pa i oni koji bi u donošenju te odluke trebali aktivno sudjelovati, poput ministra vanjskih i europskih poslova, svaki put kad ih o tome pitaju naglašavaju kako će tu odluku donijeti isključivo premijer, a oni se, naravno, ne namjeravaju miješati u njegov – i svoj – posao.

Razloge za takvu tajnovitost i netransparentnost u ovom važnom slučaju – jer nije nevažno tko će iz Hrvatske sjediti u Europskoj komisiji – možda ćemo doznati tek kad njegovo ili njezino ime bude objavljeno nakon sjednice Plenkovićeve vlade 22. kolovoza, prve nakon godišnjeg odmora.

Iako se dosad u javnosti špekuliralo o nekoliko imena, činjenica je da je riječ o špekulacijama i da jedino premijer Plenković i možda još samo njegovi najbliži suradnici i osobe od najvećeg povjerenja znaju tko uskoro seli u Bruxelles. U ovom se trenutku govori da najviše izgleda ima dugogodišnja dubrovačka HDZ-ovka i iskusna europarlamentarka Dubravka Šuica, baš kao što se donedavno špekuliralo i o imenu ministra financija Zdravka Marića, a onda i o ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.

Uvijek se govorilo kako je riječ o »idealnim kandidatima« za najvišu – i najunosniju, s obzirom na nevjerojatnu plaću od oko 20 tisuća eura mjesečno, uz brojne druge povlastice – dužnost u EU. Riječ je o nagađanjima koja će se možda ostvariti, a možda i neće.

Određenu ulogu u ovom slučaju svakako može odigrati i činjenica da je Šuica žena. Ursula von der Leyen pompozno je najavila da u svojoj Komisiji želi podjednak broj žena i muškaraca, zbog čega je pozvala države članice da joj pošalju po dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca, ali je još nitko nije poslušao, a većina članica, očekivano, kandidirala je muškarce, ne obazirući se na njezine zahtjeve.

Zato bi se moglo dogoditi da one članice koje pošalju kandidatkinje budu u boljoj poziciji kada se bude odlučivalo o resorima, nakon što najveće članice dobiju najatraktivnije resore

*opširnije u tiskanom izdanju