ZAGREB – Iako se Hrvatska suočava sa sve ubrzanijim rastom cijena i teško je u trgovinama naći proizvode koji nisu poskupjeli, situacija u kojoj su se našli domaći poljoprivredni proizvođači kojima ulazni troškovi rastu i po nekoliko puta brže od cijena po kojima oni trgovcima prodaju svoju robu, posebice je teška. Ulazni troškovi su poljoprivrednim proizvođačima u zadnjem tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine rasli gotovo 39 posto, i to najviše pod utjecajem poskupljenja energenata od 39 posto i umjetnih gnojiva čija je cijena veća za 185 posto, te stočne hrane za 30 posto. Istovremeno su proizvođačke cijene svinja padale za jedan posto, peradi su rasle za 1,4 posto, a goveda za 11,1 posto. Poljoprivrednicima koji se bave uzgojem svinja, peradi ili goveda na ruku sigurno nije išao ni rast cijena žitarica koje su lani u posljednjem tromjesečju bile čak 53 posto skuplje nego u istom razdoblju 2020. godine.

Više i bolje

Uz to, oni još uvijek trpe zbog gubitaka što ih imaju zbog pandemije, a posebice zbog činjenice da je u 2020. godini značajno pala potražnja za njihovim proizvodima, što zbog otežanog izvoza, što zbog loše turističke sezone. Kako bi se koliko-toliko popravio položaj primarnih proizvođača u poljoprivredi, njihovo je resorno ministarstvo ovih dana u e-savjetovanje pustilo nekoliko prijedloga za dodjelu potpora. Tako je u javnom savjetovanju i prijedlog natječaja kroz koji bi se trebale isplatiti potpore za ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja. Država će s 50 posto potpora pomoći onima koji žele ulagati u izgradnju i opremanje novih i postojećih skladišta za žitarice i uljarice, ali i onih koji namjeravaju ulagati u sušare. Te bi investicije, vjeruju u Ministarstvu gospodarstva, trebale pridonijeti stabilnosti tržišta žitarica i uljarica, smanjenju gubitka proizvođača zbog nižih cijena, ali i podizanju konkurentnosti domaćih ratara i stočara. Ukupna je vrijednost tog natječaja 150 milijuna kuna, pri čemu veći dio kolača, čak 90 milijuna kuna, otpada na male i srednje korisnike te 60 milijuna kuna na velike korisnike. Na natječaj se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, ali i proizvođačke organizacije ako su priznate u sektoru žitarica ili stočarstva, odnosno proizvodnje govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, ovčetine i kozletine, svinjetine i mesa peradi.
Potpore od 50 posto mogu, prema uvjetima natječaja, narasti za još 20 posto ako je riječ o mladim poljoprivrednicima, ulaganjima u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima.

Pomoć stočarima

No i prije nego poljoprivrednici razmisle o ulaganjima u skladišne kapacitete koji bi ih trebali štititi od poremećaja na tržištu, država stočarima i peradarima nudi nastavak programa potpora koje bi im bar malo trebale ublažiti poteškoće koje imaju zbog pandemije koja je donijela pad potražnje, odnosno pad cijena i prodaje.
Tako su u savjetovanju i dva dokumenta o potporama stočarima i peradarima koje se dodjeljuju zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19 u 2022. godini. Nastavak je to pomoći za proizvođače koji nisu ostvarili potporu kroz te programe krajem prošle godine. Ukupna vrijednost ta dva programa je 37,5 milijuna kuna, s time da na stočarstvo otpada veći dio od 31,6 milijuna kuna. U tom programu potpora za stočarstvo najviše, devet milijuna kuna, ide proizvođačima mlijeka.
Vrijednost potpora u sektoru peradarstva je 5,9 milijuna kuna i radi se o nastavku programa iz prošle godine. Zbog gubitaka koje su proizvođači imali radi prisilnog smrzavanja mesa peradi i pada prodaje svježeg mesa peradi, osigurano im je 3,9 milijuna kuna potpora, dok će za gubitke zbog poteškoća u plasmanu jaja A klase dobiti dva milijuna kuna. Od kraja prošle godine kroz ove je programe u stočarstvu isplaćeno 139,3 milijuna kuna, a u peradarstvu više od 14 milijuna kuna pomoći.