foto: arhiva NL
Međutim, nevolja je što i bez tih dviju stavki – Ine i novog naoružanja – postoji mogućnost izvanrednih troškova koji proračunske rashode za 2017. mogu probiti za nekoliko milijardi kuna, prema procjeni zastupnika SDP-a Branka Grčića.
ZAGREB – Mnogi podupiru namjeru Vlade da Inu vrati u hrvatsko vlasništvo, ali se istodobno boje da će nepredviđeni troškovi uzdrmati državni proračun za iduću godinu. Banski dvori to opovrgavaju, napominjući da kupnja dionica Ine od MOL-a neće ići na teret proračuna.
Ni kupnja dodatnog naoružanja za hrvatsku obranu, koju je ovih dana najavila predsjednica Republike, ne bi trebala dodatno opteretiti proračun za iduću godinu.
Međutim, nevolja je što i bez tih dviju stavki – Ine i novog naoružanja – postoji mogućnost izvanrednih troškova koji proračunske rashode za 2017. mogu probiti za nekoliko milijardi kuna, prema procjeni zastupnika SDP-a Branka Grčića.
– Puno toga je u državnom proračunu već prenapuhano i veliko je pitanje hoće li se on moći ostvariti – kaže Grčić.
Rizika puno
Nepredviđeni troškovi odnose se i na povećanje plaća zaposlenih u javnom sektoru. Pregovori sa sindikatima nisu završeni, ali se procjenjuje da će dodatni troškovi iznositi milijardu do 1,5 milijarde kuna, upozorava Grčić. Dodatni je rizik za proračun, kaže, i ishod spora između banaka i hrvatskih vlasti zbog konverzije kredita u »švicarcima«, na čemu su banke navodno izgubile 7,5 milijardi kuna. Bude li razvoj događaja nepovoljan, Hrvatska bi mogla doći u situaciju da bankama isplati djelomičnu odštetu.
Tu nije kraj nepredviđenim izdacima jer opet raste dug hrvatskog zdravstva, koji je ove godine povećan za više od milijardu kuna, upozorava Grčić. Ukupan dug sada iznosi oko 3,5 milijarde kuna, što znači da zdravstveni sustav odgađa podmirivanje troškova. Naplata računa opet se produžuje s 250 na 400 dana, kaže Grčić. Ostvarivanje proračuna, kaže, uvelike ovisi o tome hoće li doći do očekivanoga gospodarskog rasta od 3,2 posto. Unatoč suzdržanosti prema proračunu, SDP i ostale stranke podržavaju vraćanje Ine. Ne prigovaraju ni kupnji novih zrakoplova i helikoptera za obranu.
Nužno u rebalans
Guste Santini kaže da na pitanje proračunskih troškova za obranu Hrvatska ionako ne može bitno utjecati. Na rast tih troškova, objašnjava ekonomist, ponajprije utječe ono što čine vlasti u Washingtonu i Moskvi. Međutim, novac za kupnju Ine, smatra, svakako treba naći izvan proračuna. Santini upozorava da je u planiranju proračuna za 2017. Vlada ipak trebala biti opreznija.
Čak i ako se kupnja dionica Ine ne izvede na teret proračuna, a tako bi trebalo biti, Vlada će još uvijek morati za Inu osigurati oko 3 milijarde kuna ako izgubi arbitražni spor s MOL-om u Washingtonu. Toliko bi, prema njegovim riječima, iznosilo podmirivanje računa za sporni plinski biznis Ine – oko dvije milijarde kuna sa zateznim kamatama. Istina, ti se troškovi, ako do njih dođe, mogu iz proračuna prebaciti u cijenu otkupa Ine, kaže bivši potpredsjednik Vlade.
– Malo je reći da postoji zabrinutost za ostvarenje proračuna. Za iduću godinu proračun je vrlo hrabar – kaže Santini. Bilo bi logičnije da je Vlada za prvu polovinu 2017. planirala restriktivnije rashode. Ako se ostvari gospodarski rast na razini od 3,2 posto, polovinom godine može se izvesti rebalans proračuna, a njegovi rashodi u drugom dijelu godine mogu se povećati. Osnovno je to da Hrvatskoj treba restrukturiranje proračunskih rashoda. Dosadašnje vlade taj zahvat nisu htjele izvesti, a po svemu sudeći, to ne kani učiniti ni ova Vlada – zaključuje Santini.
