Planinarski dom Snježnik okovan ledom / Foto Privatna arhiva
Lokalne će vlasti na upravljanje dobiti i građevinsko zemljište u državnom vlasništvu, iako su njihovi zahtjevi bili puno veći. Država je odlučila da im na upravljanje neće povjeriti poslovne prostore i stanove
povezane vijesti
U 30 godina svoje samostalnosti Hrvatska nije uspjela ili nije željela pronaći dobar model upravljanja državnom imovinom, bilo da je riječ o trgovačkim društvima, dionicama ili nekretninama.
Dok se proteklih desetljeća državna imovina prodavala u bescjenje ili je bez ikakve naknade korištena za privatne poslove, država je lutala, uspostavljala nove institucije, donosila strategije upravljanja, objedinjavala upravljanje na jednom mjestu, pa ga onda razdvajala na više tijela.
Nije puno pomogla ni avantura s formiranjem posebnog ministarstva državne imovine u prvoj vladi Andreja Plenkovića.
Cijelo to vrijeme nikada na jednom mjestu nije bilo popisa državne imovine, objavljen je tek djelomičan registar, a propali su i pokušaji da se napravi procjena njezine ukupne vrijednosti.
Već ranije, kad je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine preuzeo Branko Bačić, odlučeno je da će Ministarstvo financija preuzeti upravljanje dionicama i udjelima te osnivačkim pravima u tvrtkama od posebnog državnog interesa. U tom području država se vratila na upravljanje koje je napušteno na početku prvog mandata sadašnje Vlade.
Ništa bez popisa imovineKao i kod svih ranijih propalih pokušaja, i sada se navodi kako je cilj ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina, a najavljuje se i to da će se pratiti rezultati i učinci upravljanjem nekretninama u državnom vlasništvu. Za početak bilo bi dobro kad bi se država potrudila na jedno mjesto staviti popis sve imovine koja je u njezinom vlasništvu, ali i procjenu njezine vrijednosti te prihoda što ih ostvaruje od te imovine. Cilj je to koji Hrvatskoj, stvarno ili namjerno, bježi već 30 godina, a koji je u uređenim državama temelj za bilo kakve strategije o upravljanju državnom imovinom. |
Javno savjetovanje
Što se tiče nekretnina, dakle zgrada, stanova poslovnih prostora, zemljišta, ali i parkova prirode, Vlada predlaže novi zakon i u njemu će upravljanje državnom imovinom dijeliti s regionalnim i lokalnim vlastima, odnosno županijama, gradovima koji su sjedišta županija i gradovima koji imaju više do 35 tisuća stanovnika.
No, lokalne će vlasti na upravljanje dobiti samo građevinsko zemljište u državnom vlasništvu, iako su njihovi zahtjevi bili puno veći. Država je odlučila da im na upravljanje neće povjeriti poslovne prostore i stanove.
U prijedlogu zakona o upravljanju državnim nekretninama i pokretninama objavljenom na portalu eSavjetovanja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine navodi da pravni okvir uspostavljen zakonom o upravljanju državnom imovinom iz 2018. godine »nije ostvario potrebnu učinkovitost upravljanja portfeljem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske«.
Ta je učinkovitost, dodaju, niska i nezadovoljavajuća zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, neadekvatne interne baze podataka, velikog broja aktivnih predmeta te nerazvijenog sustava za podatkovno i programsko upravljanje portfeljem nekretnina. Dakle, sve što treba dobro funkcionirati da bi se dobro upravljalo državnom imovinom zapravo funkcionira loše ili ne postoji.
Uz to »veliki problem učinkovitom upravljanju nekretninama u vlasništvu države predstavlja i nedovoljan broj državnih službenika za rješavanje izuzetno velikog broja predmeta koji se vode po zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave«.
Županije, gradovi sjedišta županija i veliki gradovi upravljat će neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine, ali samo u poslovima ukupne vrijednosti do milijun eura, bilo da je riječ o prodaji i davanju u zakup. Za sve iznad toga nadležno je resorno ministarstvo, a odluke vrjednije od milijun i pol eura donosit će Vlada.
Podjela dobiti
Uz to, županije će upravljati i planinarskim domovima, ako se oni ne nalaze na područjima nacionalnih parkova, a u tom slučaju njima upravlja ustanova koja upravlja i nacionalnim parkom.
Prihodi koje županije i gradovi ostvare na upravljanju državnim nekretninama uglavnom će pripasti državi, čak 60 posto, dok će županija i grad na čijem se teritoriju nalazi ta nekretnina dobiti po 20 posto prihoda.
Vlada se na to odlučila iako su joj u razgovorima oko novog zakona lokalne vlasti sugerirale da nije fer da država nema troškove upravljanja, a da dobiva 60 posto prihoda.
Društvu Državne nekretnine povjeravaju se poslovi upravljanja stanovima i poslovnim prostorima te rezidencijalnim objektima. Državne nekretnine dobit će deset posto ostvarenih prihoda tim upravljanjem, dok ostalih 90 posto pripada državi.
Tako bi ubuduće državnom imovinom trebalo upravljati iz Ministarstva financija, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, tvrtke Državne nekretnine te županija i velikih gradova.
Centraliziranje upravljanja nije donijelo rezultate, pa se sada širenjem upravljanja na puno više adresa Ministarstvo nada da će »decentralizacija upravljanja državnom imovinom omogućiti brže i učinkovitije rješavanje imovinskopravnih odnosa na državnim nekretninama u svrhu realizacije infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Hrvatske, a sve u cilju povećanja investicijskog potencijala i realizacije investicijskih projekata«.
