S prvim danom rujna prvi put će se u financiranje predškolske djelatnosti uključiti i država, jer gradovima i općinama planira se pomoći u financiranju predškolskog odgoja putem razvoja novog modela koji će uzeti u obzir fiskalne kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih predškolskih programa.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u javno savjetovanje prijedlog Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, a tim je dokumentom predviđeno uvođenje sufinanciranja cijene smještaja u dječji vrtić iz državnog proračuna, uzimajući u obzir indeks razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ova mjera nadovezuje se na investicijska ulaganja kojima se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) realizira izgradnja kapaciteta za dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama kako bi se povećao obuhvat djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od tri godine do polaska u školu sa 76,3 posto na 90 posto.

Bespovratna sredstva

Za tu je namjenu iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije kroz NPOO osigurano 215 milijuna eura bespovratnih sredstava, a uredbom se predlaže model prema kojem se godišnji iznos sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića po osnivaču utvrđuje umnoškom broja djece i prosječne cijene smještaja po djetetu na nacionalnom nivou te postotnim udjelom od 6,25 posto do 50 posto prema skupinama razvijenosti.

To znači da će najslabije razvijenim općinama i gradovima država sufinancirati 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtić. Za svaku sljedeću skupinu postotak sufinanciranja se smanjuje, da bi za najrazvijenije gradove i općine udjel sufinanciranja pao na 6,5 posto.

Ukupno je predviđeno osam skupina sufinanciranja, a za ovu godinu je u državnom proračunu za tu namjenu osigurano 19 milijuna eura, dok se za iduću godinu planira izdvojiti 57 milijuna eura, a za 2025. 62,1 milijun eura.

Upravo zbog dosadašnjeg neuključivanja države u financiranje prve stepenice odgojno-obrazovnog rada s djecom, odgojitelji iz cijele Hrvatske u protekle su dvije godine nekoliko puta prosvjedovali, a jedan od najvećih zagovaratelja promjena u načinu financiranja predškolskih ustanova bila je Udruga »Sidro« iz koje sada poručuju da pozdravljaju odluku Vlade.

– Nizom naših aktivnosti u razdoblju donošenja Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, od ljeta 2021. do proljeća 2022., uspjeli smo potaknuti, uz podršku struke, akademske zajednice i sindikata, donošenje članka 50.a Zakona, u kojem se ističe uključivanje države u financiranje dječjih vrtića.

U kojem omjeru, visini, iznosima i samom načinu ostvarivanja prava na sredstva iz državnog proračuna, odlučit će Vlada donošenjem Uredbe, kaže predsjednica Udruge Katarina Turković Gulin.

Međutim, dodaje, nažalost predlagatelj dokumenta nije pozorno slušao odgajatelje, jer ono čemu su se protivili i kod donošenja Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, bojeći se da će se diskriminacija djece prema mjestu rođenja i stanovanja nastaviti, obistinilo se.

Priuštivost programa

– Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića morao bi ići prema svakom djetetu u Hrvatskoj jednako, no još jednom nam država pokazuje kako nisu sva djeca jednaka.

Ne sporimo to da država mora i treba pomagati slabije razvijene regije, smanjivati regionalne razlike, no dodjelom sredstava ovisno o mjestu gdje je dijete rođeno i gdje živi, država jasno pokazuje kako joj sva djeca ne vrijede jednako.

Zasigurno postoji drugačiji način podrške slabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave. To znači da Hrvatskoj dijete u razvijenom Zagrebu, Rijeci, Splitu ili Puli – ne vrijedi isto kao dijete u manje razvijenom Starom Petrovom selu, Suhopolju, Zagvozdu, Špišić Bukovici ili tek nešto više razvijenoj Dardi, Hrvatskoj Kostajnici, Vukovaru, Posedarju, Ravnoj Gori, Mariji Bistrici…

To znači da će gradovi poput Buzeta, Zadra, Dubrovnika, Rovinja, Makarske, Rijeke, Kastva, Splita – dobiti 6,25 posto sufinanciranja prosječne cijene smještaja za dijete, dok će primjerice Lastovo, Jastrebarsko, Šibenik, Tisno, Vodice, Karlovac dobiti sufinanciranje 12,50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu.

Ako pak govorimo o Zagvozdu, Suhopolju, Špišić Bukovici, tamo će država boravak djeteta u vrtiću sufinancirati 50 posto prosječne cijene smještaja, objašnjavaju u Sidru.

Uredbom bi se, kažu, kako ističe i predlagatelj, trebalo utjecati na povećanje priuštivosti programa ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, jer bi se, vjeruje predlagatelj, cijena kojom roditelji sufinanciraju vrtić za dijete, trebala umanjiti.

Budući da nema nijednog alata ni zakonskog propisa kojim bi se država u ovom trenutku uplela u odluke jedinica lokalne samouprave kad je riječ o cijeni vrtića, bilo onoj ekonomskoj ili onoj koju se potražuje od roditelja, nema dvojbe, na to država neće moći utjecati.

– Ako nije u stanju utjecati na provedbu zakonskih propisa kojima bi to i mogla, a nije, jer vrtići ne provode niti odredbe Državnog pedagoškog standarda, niti provode odredbe o plaći pa čak ni odredbe o zapošljavanju iz Zakona o radu, kako će onda provoditi nešto za što nema uporište u zakonodavnom okviru.

Dakle, ovo ni na koji način neće utjecati na cijenu koju roditelji moraju plaćati, osim ako jedinice lokalne samouprave ne odluče drugačije. Stoga Ministarstvo i Vlada ne bi smjeli obećavati nešto što ne mogu ispuniti jer nije u njihovoj ovlasti, upozoravaju iz Sidra.

Dodajući da je izvrsno što je država donijela ovu odluku naglašavaju da polazišna točka za raspodjelu sredstava iz državnog proračuna mora biti dijete, jednako vrijedno u svakom gradu i općini te zaključuju da je nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini.