Predsjednik vlade Andrej Plenković, potvrdio je kako država radi na aplikaciji za praćenje oboljelih od koronavirusa.

Projekt je dodijeljen državnoj tvrtki APIS IT, piše Index.

Njihovi sugovornici, od IT stručnjaka do aktivista za ljudska prava, zabrinuti su zbog činjenice da država, odnosno vlada, radi na aplikaciji koja bi trebala pratiti njezine vlastite građane.

Narušavanje privatnosti

IT novinar i urednik na tehnološkom portalu Mashable Stan Schroeder ističe kako cijela priča oko ove aplikacije ima golem potencijal za narušavanje privatnosti građana.

Član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Goran Bosanac naglašava kako sam APIS, ali i dio vlade, nema dovoljno znanja oko posljedica koje aplikacija može imati na ustavna prava.

IT stručnjak Lucijan Carić ne vidi nešto posebno problematično u samoj aplikaciji, no ističe da je problem u načinu predstavljanja projekta jer je, kako kaže, očit manjak povjerenja građana u sustav, politiku, a i struku koja se “odvratno politizira”.

Informatički stručnjak Marko Rakar uvjeren je u jednu stvar, a to je da APIS nije u stanju izraditi aplikaciju koja se spominje u medijima.

‘Nije vam to za praćenje’

Ministar policije Davor Božinović novinarima je govorio o samim detaljima aplikacije naglasivši da se ne radi, kako kaže, o aplikacijama za praćenje, nego o informatičkoj podršci onome što rade epidemiolozi. Podršci koja se, doduše, temelji upravo na praćenju kretanja građana putem mobitela.

“Sve je na dragovoljnom pristanku ljudi, a aplikacija će biti u vlasništvu Ministarstva zdravstva.

Možete skinuti aplikaciju ako želite i onda ako netko tko ima istu aplikaciju, a postao je pozitivan, i ako on da suglasnost, onda se ljudima koji su bili u blizini da informaciju da su bili u kontaktu”, pojasnio je Božinović .

Smatra kako nijedna institucija to ne bi trebala kontrolirati.

“Pokušaj je to da se ljudima pomogne, da dobiju informaciju da su bili u blizini nekoga s koronom, kako bi se mogli testirati”, rekao je Božinović.

‘Nećemo koristiti geolokaciju’

Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-ja za N1 televiziju potvrdio je kako se radi na aplikaciji koja neće koristiti geolokaciju, nego Bluetooth tehnologiju.

Istaknuo je kako su im uzor aplikacije kakve su bile u Južnoj Koreji. Aplikacija služi tome da dobijete obavijest da ste u određenom razdoblju, a riječ je o razdoblju posljednjih 14 dana, bili u kontaktu s osobom kojoj je naknadno dijagnosticirana zaraza koronavirusom.

Evidencija o kontaktima ostvaruje se preko Bluetooth tehnologije koja bilježi sve interakcije s drugim pametnim telefonima. Vlasnik uređaja kojem je dijagnosticirana zaraza sam odlučuje o tome hoće li putem aplikacije obavijestiti one s kojima je bio u kontaktu posljednjih 14 dana.

Isto tako, oni koji su primili obavijest sami odlučuju hoće li se javiti epidemiologu. Anonimnost se, ukratko, jamči preko privremenih anonimnih kriptiranih ključeva, a na pametnom telefonu vlasnika kriptirani su i pohranjeni svi podaci.

Aplikacija, barem tako tvrde oni koje je izrađuju, nema centralnu bazu podataka. Odnosno, svaki vlasnik kontrolira vlastite podatke i odlučuje hoće li te podatke i podijeliti

O aferama u APIS-u

Trgovačko društvo APIS IT d.o.o. osnovano je krajem 2005. ugovorom između vlade RH i Grada Zagreba, kako bi  obavljalo poslove “razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima Republike Hrvatske i Grada Zagreba”.

Trebali su razvijati aplikativne servise i čuvati informacijske baze, no o APIS-u se više pisalo u kontekstu afera.

Jedna od poznatijih je ona o uhljebljivanju SDP-ovaca, a spominjao se i podatak o čak 114 osoba rodbinski ili interesno povezanih s SDP-om. APIS je i česta meta optužbi o krađi glasova, posebno onih referendumskih jer je bio zadužen za brojanje referendumskih potpisa.

U APIS-u se obrađuju i rezultati izbora pa je bilo dosta kritika i na taj račun.

Godinama su hrvatski informatičari tvrdili da su više štete državnom IT-ju napravili Fina i APIS nego rat. Isto tako, već godinama se govori da je APIS postao svojevrsna IT kasica-prasica niza podobnih dobavljača koji isporučuju “predimenzioniranu, zastarjelu i preskupu tehnologiju”.

‘Imaju puno računala, pa su ih zato odabrali

Upravo takav APIS trebao bi razviti aplikaciju koja ima velik potencijal za zlouporabu privatnosti, što je mnogima uključilo svojevrsni alarm.

“APIS IT je trgovačko društvo u većinskom vlasništvu države i sustavi poput porezne i carinske uprave svoj IT su u biti povjerili APIS-u. Također, odlukom vlade, APIS IT je nositelj projekta tzv. CDU – Centar dijeljenih usluga, što je samo malo drugačiji izraz za ono što zovemo računalima u oblaku.

Vlada je projekt povjerila APIS IT-ju vjerojatno zato što znaju da tamo ima puno računala pa je onda sigurno APIS kompetentan da izvede i takav projekt iako oni nikada ni za koga nisu proizveli niti jednu jedinu mobilnu aplikaciju”, pojašnjava informatički stručnjak Marko Rakar za Index.

On zaključuje da APIS IT nema iskustva ni elementarnih kompetencija da razvija mobilnu aplikaciju za bilo koju platformu pa je stoga odabir da nositelj bude upravo APIS potpuno – nelogičan.