Mediji barataju iznosom od 42 milijuna kuna, što je iznos procijenjen temeljem iskustava drugih zemalja koje su u posljednje vrijeme ugostile Papu
ZAGREB Do dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku ostala su samo tri i pol tjedna, a država nema blagog pojma koliko će porezne obveznike stajati njegov dvodnevni boravak u Zagrebu. Ili barem tako tvrde.
U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), koje sa strane države koordinira pripreme za doček Pape, kažu da je »u ovom trenutku još rano dati procjene« o troškovima posjeta. Unatoč tome što ne znaju koliko će novca izdvojiti za Papin boravak, uvjereni su da će koristi biti veće od troškova.
»Svakako treba imati u vidu da sam dolazak Svetog Oca u Republiku Hrvatsku i značaj ovog posjeta uvelike nadmašuje troškove takvog posjeta. U svakom slučaju želimo istaknuti da će se o svim sredstvima poreznih obveznika voditi računa da budu utrošena racionalno i transparentno«, napominju na Zrinjevcu.
Mediji, pak, barataju cifrom od 42 milijuna kuna što je iznos procijenjen temeljem iskustva drugih zemalja koje su u posljednje vrijeme ugostile Papu. Primjerice, britanski BBC lani je objavio da će ukupni troškovi Papina četverodnevnog posjeta Velikoj Britaniji biti oko 15 milijuna funti, bez troškova policije i osiguranja, od čega je polovicu plaćala država, što znači da je tamošnje porezne obveznike Papin dolazak stajao više od 50 milijuna kuna.
Troškovi jednodnevnog boravka Benedikta XVI. u Španjolskoj, pak, prema agenciji Reuters, bili su procijenjeni od 3,7 milijuna eura, odnosno oko 26 milijuna kuna. Pozivajući se na te procjene, predsjednik Udruge »David« Boris Stanojević najavljuje prosvjed protiv dolaska Pape, koji će se održati dan uoči prvog dana posjeta, 3. lipnja, na zagrebačkom Cvjetnom trgu. – Mi želimo mirni prosvjed i zato nismo organizirali skup za vrijeme Papina boravka u Zagrebu. Ali, želimo poslati poruku. Država tvrdi da će nam Benedikt XVI. pomoći oko ulaska u EU što je obična floskula.
A ako ga poziva Katolička crkva, onda ona treba platiti njegov dolazak, ističe Stanojević, koji smatra da je to razbacivanje novcem u vrijeme kad je puno ljudi u zemlji siromašno. No, anketa koju je proveo portal Križ života pokazala je da jedna trećina ispitanika doista smatra da bi posjet Benedikta XVI. trebala financirati Crkva. Deset posto misli da bi troškove trebala platiti država, a većina od 55 posto da financije trebaju ići i iz crkvenog i iz državnog proračuna.
A urednik Križa života Hrvoje Cirkvenec nada se barem da će država dati završni račun. »Troškovi se ne mogu znati u lipu, ali svatko ozbiljan mora znati koliko će ga to otprilike koštati, ističe Cirkvenec koji vjeruje da država ima nekakvu procjenu, ali je ne želi javno iznijeti. – Prije 16 godina nikome nije palo na pamet pitati koliko košta posjet Pape. No, društvo napreduje i od države očekujem da u ovom slučaju bude transparentna jer se to tiče njezinih građana, poreznih obveznika, zaključuje naš sugovornik.
