Država će ubuduće sve do 18. godine života plaćati alimentaciju za svu djecu za koju to ne čini roditelj koji ima tu obvezu, a onda će se preko Agencije za naplatu potraživanja pozabaviti naplatom tog duga od neodgovornog roditelja.

Već desetak godina na snazi je zakon po kojem država »uskače« s isplatom alimentacije kad roditelj to izbjegava, ali uz mnoga ograničenja koja će se sada ukinuti. Povećava se i visina iznosa privremenog uzdržavanja, koja danas iznosi tek polovinu najnižeg iznosa alimentacije.

Ubuduće, država će isplaćivati mjesečno uzdržavanje u iznosu od nekih 190 do 250 eura mjesečno, a onda će se ovrhom naplatiti od roditelja koji je obveznik plaćanja alimentacije. Onaj tko ne bude imao dovoljno sredstava na računu, državi će vratiti dug kroz javne radove.

Udvostručen iznos

Novi zakonski prijedlog upućen je u e-savjetovanje, no neće ugledati svjetlo dana prije parlamentarnih izbora jer javna rasprava o dokumentu traje punih mjesec dana i morat će pričekati novi saborski saziv. Tako će roditelji koji skrbe o djeci još neko vrijeme biti osuđeni na nepovoljniji model u kojem dugo čekaju na realizaciju prava, ono je privremenog karaktera, a iznos državnog uzdržavanja skroman.

Prema trenutno važećem Zakonu o privremenom uzdržavanju, Hrvatski zavod za socijalni rad prosječno mjesečno isplaćuje naknadu zbog neisplate alimentacije za više od 1.400 djece, i to u prosječnom iznosu od 100 eura. U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike procjenjuju da bi se primjenom novog zakona broj djece korisnika tog prava povećao na oko 9.000. Ta se procjena, kažu, temelji na podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad te podacima s Fine o broju blokiranih roditelja po osnovi uzdržavanja. Njih je oko 10.000, od čega se određeni broj odnosi na uzdržavanje punoljetne djece.

Visina iznosa privremenog uzdržavanja koje u takvim slučajevima plaća država propisana je danas na iznos od 50 posto zakonskog minimuma uzdržavanja. Prosječni iznos trenutno iznosi 99,88 eura mjesečno za 2.500 korisnika, što je upola manje od minimalnog mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje djeteta. U resornom su ministarstvu procijenili da to nije dovoljno te će se dosad isplaćivani iznos praktički udvostručiti. Za isplatu alimentacija do kraja godine osigurano je 1,4 milijuna eura, a u idućim godinama po 2,7 milijuna eura godišnje.

Kaznene odredbe

Država ovo pravo danas osigurava u razdoblju od tri godine po djetetu, a jednom kad taj rok istekne, djeca koja kroz ovršni ili kazneni postupak ne uspiju namiriti neisplaćene alimentacije, ostaju bez pomoći države. Isto tako, procedura za ostvarivanje prava je duga, pa se na pomoć čeka mjesecima. Prema novom zakonu, zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje zakonski zastupnik djeteta može podnijeti Agenciji ili putem zavoda socijalne skrbi, koji je dužan bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana, dostaviti zahtjev Agenciji. Za kršenje tog roka, kao i ostalih zakonskih odredbi koje djeci jamče brzu isplatu novca za uzdržavanje, propisane su novčane kazne koje se kreću do 3.980 eura.

U Udruzi za unapređenje kvalitete življenja LET kažu da su problemi naplate udržavanja razlog 90 posto poziva njihovih korisnika.

Izvršna direktorica udruge Iva Jović pozdravlja novo zakonsko rješenje kao puno povoljnije od postojećeg. Prema novom modelu, ističe, roditelj će se već nakon mjesec dana neplaćanja alimentacije moći obratiti državi za pomoć, i dobiti je u kratkom roku. Isto tako, više se neće tolerirati praksa da povremena uplata malog iznosa od strane obveznika plaćanja alimentacije blokira podnošenje zahtjeva za državnom naknadom.

Odgovornost DORH-a

– To je daleko efikasnije nego danas. Muči nas što se prvo treba čekati da proteknu tri mjeseca neplaćanja alimentacije kako bi predali zahtjev za privremenim uzdržavanjem, pa onda još tri do četiri mjeseca dok se zahtjev ne odobri… Znalo je to potrajati i po pola godine. Sada bi već nakon mjesec dana, u roku od dva tjedna od davanja zahtjeva, prva sredstva mogla biti na računu, navodi Jović i pozdravlja činjenicu da će se odsad iznos dugovanja voditi po OIB-u djeteta, što će dugovanja roditelja više djece učiniti još transparentnijima.

– Želimo da svaki euro bude naplaćen. Bojimo se da se taj dug na kraju neće naplatiti, i tražimo da država bude efikasnija u tom smislu, da DORH doista goni i od suda tražimo da izriče propisane kazne, pa i one zatvorske. Treba dati do znanja da je to doista društveno neprihvatljivo ponašanje i da vi, ja ili bilo koji drugi hrvatski građanin ne bi trebali plaćati za nekoga tko je nedogovoran prema svojoj vlastitoj djeci. Ima ljudi koji žive u teškim uvjetima, rade po dva posla, a s druge strane plaćaju umjesto nekog tko eskivira svoje obaveze, upozorava Jović.