ZAGREB – Vlada će istražiti bi li promjena granične vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača bila učinkovita mjera za smanjenje broja teških nesreća i poginulih na hrvatskim cestama, najavljuje se to u šestom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine koji je Vlada objavila na svom portalu e-Savjetovanja.

Takva je mogućnost iznesena u poglavlju koje se bavi mjerama i koje bi trebala doprinijeti vožnji bez utjecaja alkohola, droga i lijekova. Znači li to moguće smanjenje dopuštene razine alkohola u krvi koja je u Hrvatskoj 0,5 promila za sve osim za profesionalne i mlade vozače, koji moraju biti na nuli, odnosno za njih je alkohol zabranjen ili smanjenje na neku nižu razinu od sadašnje, ali veću od nule iz Ministarstva unutarnjih poslova nisu nam odgovorili.

– Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa u ovom je trenutku u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću stoga su njime izneseni prijedlozi podložni promjenama. Nakon utvrđivanja svih relevantnih pokazatelja, mišljenja i primjera dobre prakse, donijet će se odluka o daljnjim koracima, stoga smatramo da je prerano davati konkretna objašnjenja u ovom trenutku, odgovorili su iz MUP-a na naš upit o promjeni graničnih vrijednosti alkohola u krvi za vozače, ali i za brojne druge novosti koje najavljuju u svome planu.

Nadzor brzine

U Hrvatskoj je odredba od nula promila bila u primjeni tri i pol godine u prvom mandatu Vlade Ive Sanadera, ali je ukinuta sredinom 2008. godine s time da je ostala za mlade vozače. Jedno od objašnjenja za ukidanje te odredbe bilo je i to da je Hrvatska turistička zemlja i da ne može imati potpunu zabranu konzumiranja alkohola za vozače. Pojedine europske zemlje, poput Mađarske, Češke ili Slovačke imaju baš takva ograničenja, odnosno građani za volan mogu samo s nula promila alkohola u krvi. Postoje i države koje dopuštaju 0,2 promila poput Poljske ili Švedske.

No, nije istraživanje mogućnosti promjene granične vrijednosti alkohola u krvi jedina mjera koju Vlada ističe u borbi protiv alkohola, pa se tako najavljuje istraživanje učinkovitosti sustava Alcohol Interlock (detektora alkohola) i njegova utjecaja na smanjenje broja nesreća. Spominjala se ta mogućnost i u prethodnom, petom Nacionalnom planu, ali nikada nije zaživjela. U zakonu bi se, ako se sustav pokaže učinkovit, najavljuje Vlada, mogla predložiti obveza ugradnje Alcohol Interlock uređaja u vozila osoba koje su u više navrata sankcionirane zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Takvu bi obvezu vjerojatno mogao narediti samo sud, a bit će zanimljivo vidjeti, ako se Vlada odluči za tu opciju, kako bi ona funkcionirala ako je u vozilu za volanom trijezan vozač i ako vozi pijane putnike na stražnjim sjedalima što zakonom nije zabranjeno.

U objašnjenjima za ove poteze Vlada navodi da je alkohol kao potencijalni uzrok zabilježen u 23 posto teških prometnih nesreća, dok je u 39 posto teških prometnih nesreća brzina bila jedan od potencijalnih uzroka. Cilj je do 2030. prepoloviti broj teških nesreća koje je uzrokovala brzina. Mimo teških nesreća u 2019. godini zabilježeno je više od 285.000 prekršaja prekoračenja dopuštenih ili propisanih brzina.

Zato iz Vlade najavljuju da bi sukladno svjetskim smjernicama postupno uvodili sustav za nadzor brzine u vozilu koji vozače informira o njihovoj trenutačnoj brzini kretanja te ih upozorava ako voze nepropisnom brzinom.

Novost bi mogla biti i to da Vlada prepusti određene ovlasti nadzora brzine jedinicama lokalne samouprave ili upraviteljima cesta, a tako bi, smatraju autori Nacionalnog plana, uspjeli sankcionirati veći broja prekršaja ograničenja brzine.

Smanjenje nesreća

Posvetila je Vlada u svom programu cijelo poglavlje i borbi protiv distrakcije vozača, a tu je na prvom mjestu nastojanje da se smanji broj građana koji se u vožnji koriste mobitelom. Vlada kaže da će istražiti inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da se koriste mobitelom tijekom vožnje te da će predložiti rješenje kako to provesti. Korištenje mobitelom tijekom vožnje je prekršaj, ali nije jasno kako Vlada misli provesti onemogućavanje korištenja mobitelom tijekom vožnje i bi li takav potez bilo moguće zakonski provesti da se ne ugroze neka druga prava vozača jer bi za takvo rješenje država morala znati i je li netko u vožnji i koristi li se u tom trenutku mobitelom.

Inače, u Nacionalnom planu se ističe da je u praksi teško ustanoviti je li korištenje mobitelom utjecalo na nastanak prometne nesreće ako nije provedena detaljna analiza, tj. vještačenje. No, analizom baze utvrđeno je da se 0,1 posto vozača koristilo mobitelom, 34 posto se nije koristilo mobitelom, dok za 66 posto nema podataka. Ipak, u Nacionalnom planu se pretpostavlja da bi distrakcija mogla imati utjecaj na oko 11 posto teških prometnih nesreća.

Presudio Ustavni sud

Ograničenjima za mlade vozače, kad je u pitanju snaga automobila, godinama se bavio i Ustavni sud. Hrvatska je do 2015. godine imala ograničenje po kojem mladi vozači nisu smjeli voziti automobil koje ima preko 108,8 konjskih snaga, a Ustavni je sud za početak tu odredbu ukinuo za profesionalne vozače. Naložio je i da se prati statistika kažnjavanja domaćih i stranih mladih vozača kako bi se ujednačila primjena, a da se ne diskriminira vozače ovisno o državljanstvu. Pokazalo se da policija uglavnom kažnjava domaće vozače, a na kraju se i Vlada povukla i ukinula tu odredbu kako ne bi kršila direktivu o vozačkim dozvolama.