Plutajući terminal bi u rad mogao biti pušten već 2018. godine – plutajući LNG terminal u Livornu / Foto REUTERS
Plutajući terminal u Hrvatskoj je ponajviše ideja i želja SAD-a, koji svoj plin iz škriljaca želi izvoziti na što više europskih terminala. Doznajemo da se Orešković ozbiljno prihvatio realizacije tog projekta te s tvrtkom LNG Hrvatska održava redovite sastanke
Tvrtka LNG Hrvatska koja vodi projekt gradnje terminala na Krku odabrala je, kako neslužbeno doznaje naš list, tri investitora za gradnju kopnenog terminala kapaciteta od četiri do šest milijardi kubika plina godišnje s kojima će se, međutim, prije potpisivanja ugovora razgovarati o gradnji malog plutajućeg terminala, za koji se na kraju odlučila Vlada Tihomira Oreškovića.
To je europski investicijski energetski fond Marguerite, koji čini šest velikih europskih financijskih institucija – Europska investicijska banka, poljska PKO Bank Polski SA, njemački KfW, francuska Caisse des dépôts et consignations, talijanska Cassa Depositi e Prestiti, španjolski Instituto de Crédito Oficial – koji ulaže u velike energetske i infrastrukturne projekte u Europi, poput plinovoda, autocesta, pa tako i u gradnju nove zagrebačke zračne luke, zatim španjolski Enagas koji upravlja s nekoliko tamošnjih LNG terminala, dok je treći ulagač, kažu neslužbene informacije, konzorcij koji drži litavski plutajući terminal u luci Klaipeda, pušten u rad 2014. godine.
Slijede dogovori
Svi su oni, kako doznajemo, spremni razgovarati o gradnji plutajućeg, umjesto kopnenog terminala, jer bi on u rad bio pušten već 2018. godine, nakon čega Vlada RH ne odbacuje ni mogućnost gradnje kopnenog terminala.
Plutajući terminal u Hrvatskoj je ponajviše ideja i želja SAD-a, koji je nedavno u Europu počeo izvoziti svoj plin iz škriljaca, i kojem je u interesu krenuti s izvozom na što više europskih terminala. Kako doznajemo, premijer Orešković se vrlo ozbiljno prihvatio realizacije tog projekta te s tvrtkom LNG Hrvatska održava redovite sastanke.
Direktor tvrtke LNG Hrvatska Mladen Antunović rekao je jučer da je projekt LNG terminala u visokoj fazi zrelosti i da je njegova realizacija posve izvjesna. »Ovoga puta Hrvatska će u tome uspjeti i to na korist svih sudionika na tržištu plina«, rekao je Antunović u početku tradicionalnog trodnevng susreta stručnjaka za plin u Opatiji, na kojem sudjeluje oko 500 stručnjaka iz više od 20 zemalja.
»Izgradnja LNG terminala je hrvatski i europski strateški projekt i nalazi se na listi europskih projekata od zajedničkih interesa, kao i na listi prioriteta za područje srednje i istočne Europe, zbog čega je Europska komisija financirala njegovu pripremu s bespovratnih 5 milijuna eura«, rekao je.
Antunović je istaknuo da je LNG Hrvatska završila javni poziv za ulagače u terminal i zaprimila ponude najprestižnijih kompanija iz svijeta LNG biznisa i financijskih institucija. Podsjetio je i da je LNG Hrvatska provela postupak zakupa kapaciteta terminala kojim su definirani kupci, od regulatorne agencije je dobila licencu za obavljanje energetske djelatnosti upravljanja terminalom za ukapljeni prirodni plin, a za izgradnju terminala izdana je i pravomoćna lokacijska dozvola. (Hina)
LNG Hrvatska d.o.o. je javni poziv za ulaganje u terminal zaključio zadnjeg dana prošle godine, dokad je zaprimio ukupno sedam ponuda – četiri od industrijskih ulagača, iz LNG biznisa, te tri ponude financijskih ulagača.
Kad planiraju službeno objaviti imena odabranih, nije poznato, no neslužbene informacije kažu da će se to dogoditi onda kad s njima dogovore gradnju upola jeftinijeg, plutajućeg terminala umjesto velikog kopnenog. Riječ je zapravo o usidrenom brodu uz koji pristaje brod s ukapljenim, tekućim plinom, i na kojem se taj tekući plin regasificira, odnosno vraća u plinovito stanje.
Na takvom terminalu nema skladišta, već samo plinovod kojim plin odlazi dalje u sustav. U litavskoj Klaipedi brod je privezan uz dok dužine 450 metara, i preko njega je u prvoj godini rada regasificirano oko pola milijarde kubika plina, dok se idućih godina očekuje i oko tri milijarde kubika. Kapacitet hrvatskog bi bio oko dvije i pol milijarde kubika na godinu.
Kanađani neozbiljni
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić potpuno se ogradio od projekta Krk Energy Hub, odnosno od kanadskog konzorcija koji čine Pulsat Capital i BSH Group. Oni su najavili, podsjetimo, gradnju 4,7 milijardi eura vrijednog plutajućeg pa kopnenog terminala, termoelektrane-toplane, proširenje proizvodnje u Dina Petrokemiji te gradnju elekrične i plinovodne mreže.
Panenić se, kako je kazao, čudi medijskoj pažnji koja je posvećena tom projektu, budući da se o njemu vrlo malo zna. Sve što su uspjelo doznati jest da Pulsat ima adresu na adresi odvjetničkog ureda svog čelnika, odvjetnika Samuela R. Bakera, te da na svojim stranicama navode samo projekt na Krku.
Panenić kaže da ta grupacija nikad nije dostavila niti jedan dokument kojim bi opravdala svoje tvrdnje za investiciju tešku 4,7 milijardi eura.
– S obzirom na iskustvo s kanadskom grupacijom, koja je i 2013. planirala u Pločama megalomanski projekt, daje mi za pravo da sumnjam u namjere da bi to bio ozbiljan projekt. A kada bi se napravile same analize, jasno bi se pokazalo da je to projekt koji nema ekonomsku opravdanost na način na koji se prezentira javnosti – kazao je Panenić. – Ne bih ulazio u špekulativne namjere ovog projekta, ali ukoliko se ne dokaže opravdanost navoda o ozbiljnoj investiciji, dajem si pravo da mislim da je to projekt kojim se pokušava oduzeti vrijeme. Na to nećemo pristati kao hrvatska Vlada, kazao je Panenić.
Vlasnik zemljišta na kojem bi se trebao graditi terminal je, zaključio je, Dina Petrokemija i nitko od onih koji polažu pravo na zemljište nema pravo prvokupa, niti ima riješene imovinsko-pravne odnose.
Prodaja samo na sudu
Iako Kanađani već navode kako su gotovo vlasnici zemljišta, činjenica je da čak i ako su od Hypo banke, odnosno austrijske agencije HETA preuzeli založno pravo nad tim zemljištem, oni nemaju pravo prvokupa terena. Zemljište može biti prodavano samo na ročištima Trgovačkog suda u Rijeci, koja do sada nisu sazvana.
Zanimljivo je da su Kanađani u Pločama prije tri godine prvo nudili gradnju kopnenog terminala i termoelektrane, zatim su bili zainteresirani za kopneni terminal na Krku, da bi sad, istovremeno tvrdeći da je 25 milijardi kubika optimalan kapacitet terminala, najavljivali prvo gradnju plutajućeg terminala.
Ako i dođu do vlasništva nad zemljištem na Krku, i Vlada ih pokuša razvlastiti radi vlastite gradnje terminala, Kanađani će od države moći potraživati ne samo tržišnu vrijednost zemljišta, već i izgubljenu dobit na svojim neostvarenim, a velikim najavljenim projektima. Osim velikog kopnenog terminala od čak 25 milijardi kubika plina, nevjerojatno zvuči i najava gradnje plinske kogeneracije termoelektrane-toplane koja bi kao pogonsko gorivo koristila vrlo skup, u svijetu najskuplji – LNG, ukapljeni prirodni plin.
