Od 90 vijećnika izabranih na nedjeljnim dopunskim manjinskim izborima, 68 je iz reda srpske manjine, devet iz romske, četiri iz talijanske, po tri iz bošnjačke i mađarske te iz reda hrvatskog naroda, a neki od vijećnika izabrani su sa samo tri, odnosno četiri glasa.

Odaziv na izbore bio je vrlo slab, samo 10, 6 posto, od 133.000 birača, glasovalo ih je 14. 200, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

U Zagrebu, gdje je jednog vijećnika u Gradsku skupštinu birala srpska manjina, odaziv je bio samo 1, 08 posto, odnosno od 20.361 birača glasovalo je njih 220.

Vijećnici su se birali u vijeća 47 općina i 16 gradova te u skupštine 11 županija u kojima na lokalnim izborima u svibnju nije osigurana dovoljna zastupljenost pripadnika srpske, bošnjačke, ukrajinske, romske, mađarske i talijanske manjine te Hrvata u općinama Borovo, Trpinja i Jagodnjak gdje čine manjinu.

Iako je većina vijećnika srpske nacionalne manjine izabrana sa lista SDSS-a, dio ih je izabran i s lista SDP-a, HNS-a, HSS-a, HDZ-a, HSLS-a, Demokratskog saveza Srba (u Benkovcu) te Hrvatske narodne liste (HNL), stranke slabo poznate izvan općine Čeminac čiji je predsjednik općine Zlatko Pinjuh upravo iz HNL.

Tri vijećnika iz reda hrvatskog naroda u općinama Jagodnjak, Borovo i Trpinja izabrana su sa tri različite liste: HDZ-ove, SDSS-ove i nezavisne, odnosno liste grupe birača.

Tri vijećnika talijanske manjine izabrana su s tri nezavisne liste, a jedan sa liste IDS-a, od tri bošnjačka vijećnika dva su s nezavisnih, jedan s liste IDS-a.

Sva tri vijećnika mađarske manjine izabrana su s nezavisnih lista.

Za izbor u općinsko vijeće dovoljna tri glasa

U dvije trećine jedinica, odnosno u njih 50-ak, za vijećničko se mjesto natjecala samo po jedna lista, a broj glasova s kojima su neki vijećnici izabrani u općinska vijeća više je nego skroman, radi se o tri, četiri, odnosno devet glasova, što je bio slučaj u općinama Međimurske, odnosno Vukovarsko-srijemske županije.

Bez uračunatih materijalnih troškova i naknade troškova izborne promidžbe, trošak dopunskih manjinskih izbora procjenjuje se na 10 milijuna kuna.

Izborne troškove pokrit će općine, gradovi i županije u kojima su dopunski izbori održani, izuzetak je trošak informatičke podrške od oko dva milijuna kuna koji će platiti DIP.

Prije četiri godine dopunski manjinski izbori održani su u samo pet jedinica, a ove im je godine broj ‘narastao’ nakon lanjskih izmjena Zakona o lokalnim izborima.