Nekad ministar u mandatu Zorana Milanovića, donedavni predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, odlučio je na sebe preuzeti sav teret odluke o tome da HNS u ovom mandatu prijeđe na stranu suradnje s HDZ-om i postane dio vlade s ministrima Blaženkom Divjak i Predragom Štromarom.

HNS danas ima novog predsjednika, Štromara, no Vrdoljak je ipak kandidat na izborima – u svojoj četvrtoj, osječkoj jedinici nositelj je liste gdje vuče za HNS, a stranka ondje nastupa kao Pokret za Slavoniju, te su na listi i gradonačelnici Osijeka i Belišća, Ivan Vrkić i Dinko Burić te bivši đakovački gradonačelnik Zoran Vinković.

Još i danas morate objašnjavati kako to da se tijekom ovog mandata HNS našao na strani HDZ-a i napustio koaliciju s kojom je izborno nastupio, onu sa SDP-om. To je razlog zašto se HNS sada bori da uopće zadrži parlamentarni status.

– HNS-ov slogan je »Ni lijevo, ni desno, nego naprijed« i to doista mislimo jer smo jednako udaljeni i od lijevih i od desnih. Sjetite se, u trenutku kad se HNS pridružio ovoj Vladi, Hrvatskoj su prijetili novi izbori, nakon što je otišao Most. Mi smo tada pomislili: treba li Hrvatskoj čekanje od šest mjeseci ili godinu dana, zastoj svega, dolazak mračne desnice na vlast ili je bolje i odgovornije prema Hrvatskoj da se nastavi raditi. Uostalom, ova Vlada cijelo vrijeme ima i podršku manjinskih zastupnika. Neki su možda mislili da moramo vječno pripadati SDP-u, kao što sad misle da možda moramo vječno pripadati HDZ-u. Ništa od toga nije točno – mi ne pripadamo niti SDP-u, niti HDZ-u, nego HNS-u.

HDZ nakon ovih izbora i dalje računa na vas. No, vi ste zadnji put išli pred birače u bloku koji je bio kontra HDZ-a. U javnosti se stalno spominje riječ – izdaja.

– Kad kažemo da HNS ne ide ni lijevo, ni desno nego samo naprijed, dokaz vam je ozbiljna kriza vlasti u Rijeci prije nekog vremena. Postojala je velika opasnost da Rijeka ide ponovo na izbore – HNS je pomogao SDP-u u Rijeci. Iz naše perspektive, bilo je puno produktivnije pomoći Rijeci da ne dođe do novih izbora uoči EPK-a, da se ne zaustave svi projekti i očekivana dinamika.

Pomogli Rijeci i EPK-u

Pa možda nakon tih izbora u Rijeci više ne bi bilo Obersnela. Samo ste mu pomogli da ostane u fotelji…

– Bilo bi Obersnela, budimo realni, samo bi prije toga išao na još jedne izbore. Bilo bi Obersnela, ali postojala je mogućnost da ne bude EPK-a. Dakle, mi nastupamo s pozicije odgovornosti. To je naš rezon – s podrškom HDZ-u za Vladu, pomogli smo Hrvatskoj da ne stoji. Podrškom SDP-u u Rijeci, pomogli smo Rijeci i EPK-u. Jednako tako smo dugogodišnji suradnici u Gradu Osijeku, znamo da je Ivica Vrkić iz našeg Pokreta za Slavoniju gradonačelnik Osijeka uz podršku nas i SDP-a, ali i Mosta. Postoji niz takvih gradova i općina. Napominjem, nitko od njih se nije bunio kad smo ulazili u vlast s HZD-om na nacionalnoj razini, dapače, dobar dio njih je kroz ovu Vladu imao koristi za svoje građane u svojim gradovima i općinama.

Mandati su izboreni u nekoj drugoj priči…

– Birači s lijevog spektra kojima je smetala ta naša odluka, vjerojatno su nam to zamjerili i ja to razumijem, no oni nisu naši glasači. Što su bliže centru, to manje osuđuju takvu odluku. Ali ponovit ću: ja sam osobno preuzeo odgovornost za takvu odluku. Maknuo sam se iz javnog sektora, s funkcije potpredsjednika Sabora, dao sam ostavku svjestan loše komunikacije s javnošću u tom trenutku, nisam uzimao 6 plus 6. Otišao sam u privatni sektor, radim, plaćam poreze, naravno još uvijek pod povećalom. Vratio sam se gdje sam bio. Jasno sam rekao: ja ću snositi odgovornost za to, a onda ćemo vidjeti kakav je rezultat. A rezultati su odlični! U resorima HNS-a su odlični, a rezultati Vlade su vrlo dobri. I s tim idemo u nove izbore.

Zašto onda mislite da je odlično da se borite za jednog do tri zastupnika, a ne 11 ili 15, kad je sve to tako odlično?

– Jer smo realni. HNS je najviše dobivao kad je išao samostalno i kad je Vesna Pusić bila predsjednica, rekord je bio 2003. – 11 mandata – a kasnije osam mandata. Ako dobijemo tri mandata, to će biti naš treći uspjeh ukupno, dakle opet neloše. Kad gledamo koalicijske nastupe, po broju smo bili najbolji s Kukuriku koalicijom, kad je to bilo vrijeme kažnjavanja HDZ-a, i tad smo imali 11 mandata. Kad se crta podvuče, tri je onda vrlo realno i moguće, i time će HNS opet ostati lider građansko-liberalnog centra.

Vi ste to sad sebi baš lijepo objasnili!

Foto: Darko JELINEK

– Znate što je za mene politički uspjeh? Ne broj mandata, nego rezultat od kojih će građani imati direktne koristi. Pa i nauštrb broja mandata, ako treba. Nije politički uspjeh dobiti 20 fotelja, nego nešto dobro napraviti. Zar vi mislite da je Most neki politički uspjeh? Pojavio se i samoubio, a isporučio – ništa. Dok se drugi svađaju, HNS radi.

Politički rezultati

Pa i reforma obrazovanja je tek na početku. Što je isporučeno?

– Ima tu jedan mali detalj: čekala se 27 godina, i sad je u učionicama, škole su opremljene, da je promijenjen zakon o obrazovanju. Napravljeno je sve ono što se čekalo 27 godina. Politički rezultat trebamo prestati mjeriti na način voli li jedan predsjednik stranke drugoga, volimo li se ili mrzimo unutar stranke, ili je cilj rezultat koji isporučujemo građanima. Ako smo uspjeli u svojim namjerama za određene projekte, onda je svejedno koliko si mandata dobio, onda si uspio. Imate jednu političku priču iz Poljske, a to je njihov premijer početkom 90-ih godina, Jerzy Buzek, koji je imao apsolutnu vlast, bio je najveći reformator istočne Europe, Poljska je danas brzorastuće gospodarstvo – on je na sljedećim izborima imao nulu, kaznili su ga što je reformirao radno zakonodavstvo, zdravstvo, upravu… A znate što se dogodilo nakon dva mandata? Vratili su ga birači, postao je predsjednik Europskog parlamenta. Skrećem pažnju, dakle, da bi se jednom trebali početi vagati rezultati koje isporučujemo građanima, a ne rezultati koje isporučujemo samo članovima svoje stranke.

Kad smo kod obrazovne reforme, očekujete li da HDZ ili neka druga Vlada to nastavi, s vama ili bez vas?

– Naša poruka je ni lijevo ni desno, samo naprijed. Nismo mi predodređeni da vječno surađujemo s HDZ-om, to je za početak. O tome ćemo razgovarati nakon izbora.

SDP kaže da nema šanse da surađuje više s vama.

– Osim u Rijeci, osim u nizu drugih gradova. Pogledajte tko sve u Osijeku podržava HNS i SDP? Niz stranaka. Dakle, licemjerje i populizam, to nas ne zanima. Treba se koncentrirati koje programe možemo uskladiti, da bi isporučili rezultat građanima. Zato će za nas glavna tema nakon izbora biti kako će izgledati program nove Vlade, i što će u njemu biti. Mi ćemo se time rukovoditi – ciljevima. Ne bojte se, doći će nama vrlo brzo i vrlo lako pozivi, kao što su već bili došli iz riječkog SDP-a ili osječkog SDP-a, doći će i iz nacionalnog SDP-a, ako to budu trebali. Nikoga bezuvjetno ne potvrđujemo, niti odbijamo, osim esktrema. Ne možemo mi pričati s Hasanbegovićem koji je obećao da će mu jedan od prvih poteza biti ukidanje informatike u školama, koje smo mi uveli kao obavezni predmet.

S kim se čujete u HDZ-u, snube li vas već opet?

– Ne, u izborima smo u kontaktu samo sa svojim članovima koji rade na terenu, kandidatima koji su nam se pridružili, pričamo o programima, pričamo o mjerama izlaska iz krize, pokretanju investicijskog vala.

Ekstremi ne dolaze u obzir

Kombinacija HDZ-a i Škore s vama nakon izbora je realnost, složit ćete se. A kod Škore ima i ekstrema…

Foto: Darko JELINEK

– O postizbornim koalicijama odlučivat će novo vodstvo HNS-a predvođeno Predragom Štromarom. No osobno mogu upitati mislite li vi stvarno da netko iz HNS-a može razgovarati s Hasanbegovićem, Zekanovićem i sličnima? Nema šanse! Njihova stajališta o ZDS-u?! Što tu treba dodati? Nema šanse! Ili gledajte kako komentira ove vulgarne grafite po Zagrebu zadnjih dana, kaže da u tome ne vidi problem, da je to više pedofilski nego antisrpski. Uostalom, moja je osobna želja da manjinski zastupnici sudjeluju u većini, mislim da je to dobro za politički i vrijednosni sustav Hrvatske. Što Hasanbegović i Škoro misle o tome?

Dobro, ali ako Hasanbegović, primjerice, ode?

– Ako se bude stvarala pristojna vlada desnog centra bez ekstrema i liberala, ja nemam problem, no ponavljam da će o tome odlučivati novo vodstvo stranke.

Kako komentirate Škorine uvjete za podršku Plenkoviću i HDZ-u?

– Onaj tko bude relativni pobjednik izbora, ima mandata za sastav Vlade, to je jasno kao dan. Zahtjev da manjinski partner traži svog premijera jest potpuno neobjektivan, a uz to vrlo egoističan – razmišljati da, bez obzira na to što ti građani nisu dali većinu glasova, smatraš da imaš pravo imati premijera, i da si bolji od svih, nije baš pristojno, ako ništa drugo. I taj nastup Škorinog Domovinskog pokreta neće proći, brzo će morati od toga odustati.

Kad smo kod ekstrema, što je s vašim kandidatima? Kakve veze Dinko Burić ima s liberalima?

– Dr. Dinko Burić je u drugom mandatu gradonačelnik Belišća, mislim da je dobio 70 posto na zadnjim izborima, a kad pitate ljude u Osječko-baranjskoj županiji, svi će vam reći da je on jedan od najuspješnijih gradonačelnika u toj županiji, i ja sam dao sve od sebe da ova Vlada pomogne nizu projekata u Belišću. Na primjer, tamo se planira graditi nova tvornica papira – pustimo sad ideološke razlike, one će se uvijek naći, ali idemo vidjeti što nas spaja. S tom novom tvornicom zaposlit će se 200 ljudi, Hrvatska će tada imati svoju tvornicu kao sirovinu za higijenski papir itd. Mi mislimo da je to odličan projekt – to je nas spojilo. Spojili su nas vrtići, škole, industrija, zapošljavanje, rast plaća. To je platforma Pokreta za Slavoniju kojeg smo osnovali. Razlike nas ne sprečavamo da zajedno radimo za građane. Upravo je to to – ni lijevo, ni desno.

Vi smatrate da je vaša uloga suzbijati ekstreme?

– Svakako jedna od važnijih uloga. Da se vratimo na Hasanbegovića; zar vi mislite da on razmišlja o otvaranju tvornica, o zapošljavanju? Pa njemu to ne pada na pamet, on jedino što zna je li za dom spreman, ili nije. Takvi nisu naši sugovornici.

Bez egotripova

Kako vidite rasplet nakon ovih izbora?

– Najvažnije je da se nova vlada pod hitno konstituira. U ovoj krizi, gdje nam prijeti i drugi val koronavirusa, i kad imamo sedam milijardi eura iz EU-a koje treba rasporediti i potrošiti bez čekanja, važno je oformiti Vladu što prije, u bilo kojoj kombinaciji, bez egotripova. Moramo se koncentrirati na rezultat, a ne na to tko će gdje sjediti.

Pa ako se u formiranju Vlade ne uspije, možda bi ponovljeni izbori bili baš dobro rješenje. Tada bi neki sigurno otpali, ova kaotična politička scena bi se »pročistila«.

– Ne! Treba raditi. Svi građani će plaćati cijenu novih izbora. Uostalom, živimo u parlamentarnoj demokraciji, gdje su birači uvijek u pravu – novi saziv Sabora bit će njihov izbor i odluka, i to će trebati poštovati. Dakle, kako god prođe, svi će imati obavezu poštovati rezultat i na temelju toga formirati izvršnu vlasti. Idemo odmah raditi, sve drugo bilo bi egotrip, nova trgovina, balkanizam…

Kako vidite fenomen Škore i Domovinskog pokreta?

– Hrvatska uopće nije loša zemlja, mi imamo dostignute dosta visoke demokratske standarde i ljudska prava, i žalosno je što sad dolazimo u situaciju da ih moramo braniti od ovakvih poput Škore. Mi moramo braniti stečena prava od obiteljskog zakona do Istanbulske konvencije od nove desnice, to je loše. A opet, izborni rezultat će biti takav da se možda bez takvih neće moći formirati vlast. Ja imam za tu situaciju jedan prijedlog, hajde da ga ovdje prvi put iznesem: zašto ne bismo nakon izbora svi zajedno nabrojali određene svjetonazorske, ideološke teme koje bi mogle biti sporne, i dogovorili se da ih stavimo na stand still, na freeze, na čekanje od, recimo, tri godine, a u međuvremenu da rješavamo sve drugo što je potrebno. Hajdemo reći u određenim svjetonazorskim temama: neka sve ostane u zakonima kako je sad, ne dirajmo ni zareza i obranimo već stečena prava, ali ni ne špičimo na tome, radimo, rješavajmo krizu, donosimo mjere, a onda da se nakon tri godine, u izbornoj godini, vratimo i na to ako treba. Tada bi i ljudi poput Škore dokazali da mu je zaista razvoj Hrvatske na prvom mjestu.

Neka Škoro slobodno bude dio nove Vlade, ali neka ne ruši stečena prava. Politička suradnja svih je moguća ako iznad ideologija bude rezultat koji smo sposobni isporučiti građanima. Eto, to je moj prijedlog.

Surađivali ste s premijerom Andrejom Plenkovićem. Kako je to zapravo išlo, kakav je on suradnik?

– Ulazak HNS-a po prvi put ikad u koaliciju s HDZ-om bio je izazovan. Bilo je teško ući u tu kombinaciju, bilo ju je teško i održati. No, smatram da smo ciljeve ispunili.

Pitam vas za Plenkovića osobno?

– Što da vam kažem, da svatko uvijek može više? (smijeh) Rekao bih da je Andrej vrijedan i pošten, zaista puno radi, Hrvatska ga se nije trebala nijednom postidjeti na međunarodnoj i europskoj sceni. Ima određeni ugled u europskim institucijama, i to Hrvatskoj puno pomaže. Da je nekad trebao biti brži u donošenju nekih odluka, sigurno je točno. No, iz naše perspektive, realno, dopustio je HNS-u da autonomno vodi dva resora, obrazovanje i graditeljstvo, i mi to doista cijenimo. Ispričat ću vam jednu priču koja će možda pokazati kako smo funkcionirali. Možda je ispod radara to zapravo prošlo, ali donošenje novog kurikuluma za povijest uspjelo se u Hrvatskoj, sa svim sukobima oko tih tema koje godinama imamo, donijeti jednoglasno. Ideološki suprotstavljena Hrvatska ima kurikulum povijesti, koji nikome nije sporan, jeste li to primijetili? To je, recimo, zasluga naše suradnje, HNS-a i HDZ-a s Plenkovićem. To je bio dug i mukotrpan proces, struka povjesničara bila je suprotstavljena, ali doskočili smo tako da su, umjesto poimeničnog nabrajanja Jasenovaca, Bleiburga i slično, korišteni izrazi ratna i poratna mjesta stradanja i slično. Mi danas imamo povijest u školama oko koje se više nitko ne spori. Kad je struka jednoglasno usvojila povijest, Plenković i ja smo u njegovom uredu nazdravili.

Jasna koalicijska pravila

A Davor Bernardić? Ima li kapaciteta da bude premijer?

– Ne znam. Nisam nikad s njim operativno radio, pa ne znam. Ako je suditi po onome što pišu mediji, nema. Ali kad znam što su sve o meni pisali mediji, kako da njega po tome sudim?! Ovisit će kako će se ponašati nakon izbora. Ako pokaže da mu nije presudno u kojoj će fotelji on sam sjediti, onda ću to cijeniti.

U prijevodu, velika koalicija?

– Svaka varijanta će biti bolja od ponovljenih izbora. Pritom je sistem s velikom koalicijom potpuno jasan, tu nema dilema: ona stranka koja dobije najveći broj zastupnika i relativnu većinu daje premijera, druga po snazi predsjednika Sabora. I točka.

Kako vidite ulogu predsjednika Milanovića nakon izbora?

– Siguran sam da će predsjednik biti potpuno neutralan i da će strogo poštovati svoje ustavne ovlasti. Dat će šansu za mandat relativnom pobjedniku.

Ne mislite li da Milanović svojim porukama u zadnje vrijeme vodi kampanju za SDP?

– Ne. To su njegovi stavovi. A porukom da možda on osobno neće glasati, sigurno ne pomaže SDP-u.

Vi, unatoč svemu, mislite da će HNS i ovoga puta ući u Sabor, i da ćete biti neki faktor u odlučivanju o novoj vlasti?

– Ne samo da će ući, nego da će imati tri mandata. Uvjeren sam da građani znaju prepoznati rezultate, a i HNS-ova infrastruktura je dosta jaka. Nakon svega, mogu reći: kad se usudiš iskoračiti iz onoga mjesta gdje te drugi vide, na početku si čudan, ako ne i lud. Mi smo iskoračili. Pokazali smo da nam stranke koje nisu ideološki ekstremne mogu biti partneri, na projektima. Rušimo barijere između rovova, to smatramo svojim doprinosom u podijeljenom društvu.

»Povratak u aktivnu politiku za mene bi bio samo repriza«

Opet ste zadnjih dana u fokusu javnosti zbog afere Rimac i vjetroelektrana, zbog svoje uloge u Vladi Zorana Milanovića. Strahujete li da vam netko ne pokuca na vrata?

– Pet godina nakon izlaska mene iz ministarstva, vidimo da se jedan Čačić, frustriran uspjesima HNS-a stalno na mene poziva, ali ja ću samo jednu rečenicu o tome reći, jer stvarno nemam više snage ponavljati: uštedio sam sedam milijardi kuna kad sam prekinuo taj sustav koji je usvojio Čačić godinu dana prije. Imate tonske zapise sa sjednica Vlade, poslušajte ih. Nemojte vjerovati ni meni ni njemu, poslušajte sami. Ja sam zaustavio sve negativne odluke u vezi s cijenama struje, nismo dobili nijednu tužbu, nijednu arbitražu, nećemo plaćati nikakve odštete. Radio sam to u suradnji s hrvatskim institucijama, to je ključno.

Čime se ustvari sad kao privatnik bavite?

– Na četiri sam fronta. O tome da imam tvrtku koja je investitor za gradnju stanova na Žnjanu u Splitu, već se puno pisalo, to se zna. Taj posao dobro ide. Supruga je, pored svog redovnog posla i suosnivač tvrtke Herbal therapy koja se bavi proizvodima od konoplje, keksa, sjemenki, masažnih gelova, šampona, krema pa do, soka koji će sadržavati i CBD. Treće je firma LIVIT, nazvana po mojoj djeci koja se bavi konzaltingom i izdajemo The Economist u Hrvatskoj, dok je četvrti posao vezan uz fly delay business, dakle naknade za otkazivanje letova, i tu se tek uhodavam. Ja sam svoju političku dionicu odradio, povratak u aktivnu politiku za mene bi bio samo repriza, sve sam to već prošao, i sad želim svojoj obitelji dati sigurnu budućnost. A za HNS, za građansku Hrvatsku sam uvijek tu.