Među brojnim oporbenim amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2024. koji je Vlada odbila, je i onaj Domovinskog pokreta kojim se traži da se za tri milijuna eura poveća iznos za obilježavanje Spomendana na žrtve Bleiburga i Križnog puta. Državna tajnica Tereza Rogić Lugarić jučer je u sabornici, tijekom izjašnjavanja o amandmanima, rekla da je stajalište Vlade da su planirana sredstva dostatna za pokroviteljstvo Sabora nad središnjom komemoracijom za žrtve blajburške tragedije i hrvatskog križnog puta. Sabor je u veljači 2016., preuzimajući ponovo to pokroviteljstvo, odlučio da će se za komemoraciju na Blajburškom polju izdvajati godišnje pola milijuna kuna.

Zabranjena komemoracija

Danas je to 66.362 eura, kolika je stavka u državnom proračunu i za iduću godinu. Stipo Mlinarić je kazao da Domovinski pokret unatoč odbijanju Vlade ne odustaje od zahtjeva da se glasuje o ovom amandmanu.

– Ovo je sramotno malo za obilježavanje, ali ne znam na što se potroši i taj novac, kada vidimo da je spomenik na Blajburškom polju i sve oko njega zaraslo u travu, da se i ne kosi više. Jedino što se na Bleiburgu događa je misa koju održava tamo lokalni svećenik u crkvi. Svake godine sam tamo, pa znam o čemu pričam, ustvrdio je Mlinarić. Usput je i kritizirao Vladu, »koja sebe predstavlja da ima jako dobre veze u EU-u«, da nije ništa učinila na vraćanju komemoracije u Bleiburg, budući da se ona tamo ne odvija posljednjih godina jer su to zabranile austrijske vlasti. Kasnije smo Mlinarića pitali odakle mu informacija da je prostor oko spomen-ploče na Bleiburgu zapušten.

– Prije mjesec dana mi je jedan čovjek poslao fotografiju na kojoj se to vidi, objasnio nam je zastupnik Domovinskog pokreta, koji smatra da Počasni blajburški vod (PBV) ne brine o uređenju područja na kojem su u danima po završetku Drugog svjetskog rata zarobljenici poražene vojske NDH i civili okupljeni prije izručenja jugoslavenskim partizanima.

Milan Kovač, zamjenik predsjednika PBV-a, međutim, demantira Mlinarića.

– Nije istina to što je on govorio u Saboru. Nedavno sam na Bleiburgu bio na misi i osobno sam se uvjerio da ništa tamo nije zaraslo u travu, rekao nam je Kovač.

Visoki troškovi

Zanimljiva je bila i druga Mlinarićeva opaska, da se zapravo previše novca daje za komemoraciju koje nema na Bleiburgu. Umjesto tog masovnog događaja, koji je privlačio po nekoliko desetaka tisuća ljudi, obilježavanje ovog Spomendana svelo se 2023. na misu na Bleiburgu, gdje vijenac polaže hrvatski veleposlanik u Beču te na skromnu komemoraciju u Macelju i polaganje vijenaca visokih državnih dužnosnika na Mirogoju. A ipak je, pokazuje to izvještaj o izvršenju državnog proračuna, za to potrošeno 66 tisuća eura. No, Kovač tvrdi da smanjenje obima komemoracije ne znači da su ograničeni troškovi organizatora.

– Mi smo morali platiti i to na Macelju i komemoraciju kod Mostara, a i prošlotjedni okrugli stol koji smo imali o sudskim i upravnim sprovima koje vodimo u Austriji. Sve to košta, naglašava Kovač.

Palijativnoj skrbi još 1,1 milijun eura

Nije Vlada odbila baš sve amandmane Domovinskog pokreta, prihvatila je prijedlog njihovog zastupnika Stjepe Bartulice da se sredstva za stipendiranje učenika i studenata Hrvata izvan Hrvatske s 13.272 povećaju na 20 tisuća eura.

– Ugodno sam iznenađen. Moramo više izdvajati, pogotovo za mlade povratnike koji se žele vratiti i učiti hrvatski jezik, rekao je Bartulica. Prihvaćeno je u cijelosti ili djelomično još pet amandmana opozicijskih zastupnika, konkretno SDP-a, Socijaldemokrata, IDS-a te nezavisnih Ružice Vukovac i Marine Opačak Bilić. Najbolje je prošla Romana Nikolić iz Socijaldemokrata, koja je tražila da se za palijativnu skrb izdvoji tri milijuna eura više, a Vlada je odobrila u tu svrhu 1,1 milijun eura. U Saboru će se sutra glasovati o državnom proračunu.