ZAGREB – Saborska zastupnica i potpredsjednica Hrvatske narodne stranke Marija Puh u posljednje vrijeme pažnju javnosti privlači upornim zalaganjem za ratifikaciju Istanbulske konvencije. U njenom angažmanu ne bi bilo ništa neuobičajenog da HNS nije dio vladajuće koalicije i Vlade koja taj dokument još ne želi poslati na saborske klupe.

Nije li neobično da osoba koja je dio vladajuće većine u parlamentu sudjeluje u prosvjedu kojim se traži da Vlada stavi neki propis na dnevni red Sabora?

– Na posljednji prosvjed za ratifikaciju Istanbulske konvencije sam došla jer sam i na taj način željela osvijestiti ljude o tome što je zapravo sadržaj Istanbulske konvencije. U javnom prostoru određene interesne skupine šire dezinformacije o tom dokumentu, a 99 posto ljudi Istanbulsku konvenciju nije ni pročitalo. Štoviše, uvjerena sam da malo ljudi zna za to da je ona dokument o sprječavanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. A interesne skupine o kojima govorim su prilično glasne…

Plašenje ljudi

Da razjasnimo, kad govorite o interesnim skupinama, mislite na ove s desnice, koji se pozivaju na opasnost od navodne rodne ideologije?

– Da. To su oni koji plaše ljude da će muškarci ulaziti u ženske WC-e ili da će djecu u školi pitati jesu li muško ili žensko. Istanbulska konvencija treba zagovornike s druge strane, koji će ljudima objasniti da ona nije nikakav bauk, već alat za bolju i sustavniju zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Pozivam, dakle, i druge zastupnike koji su za ratifikaciju ove konvencije da češće govore o tome što se u njoj nalazi. Jer, ako nećemo o tome javno progovarati, javni prostor će nam zatrpati »informacije« kojima se plaši ljude. Određene interesne skupine nažalost Istanbulsku konvenciju iščitavaju onako kako njima odgovara i namjerno joj dodaju ideološku dimenziju, što ona u principu nije.

Rekli ste da biste voljeli da neki drugi zastupnici progovaraju o Istanbulskoj konvenciji. Možete li onda iskoristi ovu priliku da na sljedeći prosvjed pozovete i nekog iz redova HDZ-a koji je vaš koalicijski partner. Primjerice, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića?

– Pozvala sam sve zastupnike već nekoliko puta u Saboru na konsenzus i što bržu ratifikaciju Konvencije, odnosno što brže stavljanje tog dokumenta u proceduru. Pa da se to raspravi, da glasamo i imamo jasnu sliku. Pozivam i građane da jasno daju svoje stavove i stanu uz žrtve bilo kakvog oblika nasilja – ne radi se o ideološkom dokumentu – to je standard 21. stoljeća.

Svjesni ste da je razlog zbog kojeg se taj dokument ne stavlja na ratifikaciju taj da se dobar dio zastupnika HDZ-a tome – protivi?

– U razgovoru sa zastupnicima ne primjećujem velik broj onih koji su striktno protiv nje.

Dobro, ali ovdje moramo imati razumijevanja i za Plenkovića. Kako bi politički izgledalo da Istanbulsku konvenciju Sabor usvoji glasovima iz dijela HDZ-a i opozicije, dok bi dio HDZ-a bio protiv?!

– Sam premijer je nedavno kazao po tom pitanju da će ona biti ratificirana i da treba odraditi sastanke o tome unutar HDZ-a. Vjerujem da na tome i radi i da ćemo što prije imati taj konsenzus.

Što ako se to ne dogodi? Jeste li spremni vlastiti glas koristiti kao sredstvo pritiska ili ćete i dalje na ovaj način javno ukazivati da bi Konvenciju trebalo ratificirati, ali bez posezanja za tom, nuklearnom opcijom uskrate vlastitog glasa za većinu pri odlučivanju u Saboru?

– Ne bih govorila o zadnjim i nuklearnim opcijama, jer vjerujem da će Istanbulska konvencija što skorije doći u Sabor. Nadalje, trenutačno smo u situaciji gdje imamo izazove na svim stranama, pa nekakvo ucjenjivanje po meni trenutačno nije opcija. Ali da trebamo više brinuti o zaštiti ljudskih prava – trebamo. Ja ću i dalje upozoravati i stvarno vjerujem da ćemo Istanbulsku konvenciju uskoro dobiti u Sabor na raspravu.

Stabilna koalicija

Nakon što je na glasanju o čelnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa vladajuća koalicija ostala »kratka« za jedan glas, postavilo se pitanje postoji li stabilna većina u parlamentu. Znate li, dakle, jeste li u ovom trenutku pripadnica parlamentarne većine ili manjine?

– Koalicija je definitivno stabilna i mi smo i dalje članovi većine u Saboru. Glasovanje oko čelnice Povjerenstva je bilo tajno, a što će biti dalje, novo glasovanje ili novi natječaj, odlučit će nadležni saborski odbor. No, unatoč raznim izazovima, uvjeravam vas da je koalicija stabilna.

HNS je ispoštovao dogovor da se glasa za Natašu Novaković?

– Glasovanje je bilo tajno. Klub HNS-a je glasao jedinstveno, sukladno dogovoru s koalicijskim partnerima.

Što zamjerate Daliji Orešković da niste njoj dali svoj glas, nego ste ga dali protukandidatkinji?

– Ne bih direktno govorila o određenoj osobi. Pojedine funkcije se ne smiju vezati na jednu osobu. Bitan je sustav i njegova funkcionalnost, a utoliko je važnije da izmjenama zakona Povjerenstvu omoguće bolji i funkcionalniji alati, nego što je presudno ime pojedine osobe. Nama u HNS-u je bilo bitno i to da Povjerenstvo ima kontinuitet, a to je dobilo u dijelu članova koji su ostali iz starog saziva.

Obilazim teren

Početkom godine ste kazali da vam je cilj razgovarati sa svakim od 7.200 mladih članova HNS-a da čujete kako oni vide budućnost Hrvatske. Kako vam ide s tim?

– Pa evo… intenzivno obilazim teren, obišla sam velik dio svoje izborne jedinice, imam dogovorene sastanke u Puli i razgovor s građanima u Zagrebu… Dakle, pričam i s mladima i ostalim članovima HNS-a i općenito biračima.

I kako oni vide buduće stranačke politike?

– Naše stranačke politike su jasno izražene. Trenutačno smo fokusirani na obrazovanje i kurikularnu reformu, što je jedan od velikih projekata i u kontekstu iseljavanja mladih. Ne jedini, naravno, jer se tom problemu treba pristupiti s više aspekata. Što se tiče samog HNS-a, mi imamo resore obrazovanja i graditeljstva, a u ovom potonjem je jedna od mjera sufinanciranje stambenih kredita mladima. Lani je 2300 obitelji dobilo otplatu 50 posto kredita u iduće četiri godine, a u pojedinim situacijama i duže, a isti program se nastavlja i ove godine. Možda vam brojka 2.300 obitelji ne zvuči impresivno, ali to je grad veličine Knina! Znam da su to mali koraci, ali volim reći kako je i put do Mount Everesta skup malih koraka. Činjenica je da se u Hrvatskoj o demografiji trebalo puno prije razmišljati, jer znamo da su i druge zemlje kao prvi efekt ulaska u EU imali otvorene granice i mlade koji su koristili mogućnost odlaska. Dakle, kasnimo, ali bitno da se krećemo.

Upornost mantra

U samom resoru u kojem je i demografija je dosta zanimljiva situacija. Državni tajnik je prije nekoliko dana javno dao ostavku ocijenivši kako je sve što ste radi po pitanju demografije tek – folklor.

– Mogu reći da ga iz svog iskustva s jedne strane razumijem, jer sam često ljuta i isfrustrirana koliko neke stvari dugo teku, koliko im dugo treba da se riješe. Recimo, tek sam nedavno uspjela u onome što želim napraviti od svog dolaska u Sabor, prije dvije godine – dobiti cjelovito rješenje za problem klizišta u županiji iz koje dolazim. Masu puta sam bila isfrustrirana i ljuta na sporost, ali treba biti uporan. Pitam se kud bismo došli kad bi svi vrsni stručnjaci – odustali. Znači, mislim da bismo trebali biti uporniji i inzistirati na stvarima na kojima radimo. Nisam puno komunicirala osobno sa Strmotom, ali koliko sam vidjela, radi se o stručnjaku na području demografije.

Mislite, dakle, da je Strmota trebao biti uporniji i strpljviji?

– Shvaćam ga, velim, s jedne strane jer mi je mnogo puta došlo da dignem ruke i od države i od lokalne politike. Ali sam promislila i nastavila dalje. Upornost bi nam trebala biti mantra. Što se tiče same demografije, željela bih naglasiti da problem nije samo odlazak iz zemlje, nego i odlazak mladih iz ruralnih područja unutar Hrvatske. Što ćemo dobiti svede li se Hrvatska na nekoliko urbanih centara i pustu, nenaseljenu zemlju? Ljudima je bitno da imaju cestu do posla, vrtić, da mogu doći do Hitne pomoći.

Iskorak u hrvatskoj politici

Kako vidite budućnost HNS-a – nakon pada rejtinga zbog ulaska u Vladu, stranka bilježi mali anketni rast.

– Čini mi se da je naš rejting na razini onog koji je bio prije ulaska u vladajuću koaliciju.

Ne, prije ulaska ste imali nešto preko tri posto, sad je oko dva posto.

– Da, onda je isti kao u vrijeme dok smo bili u Vladi sa SDP-om. Taj opći rejting po anketama koje cijelu Hrvatsku tretiraju kao jednu izbornu jedinicu je nama uvijek nešto niži, ali postoje izborne jedinice u kojima imamo veću podršku i u kojima imamo manju. Nama su uvijek jedine relevantne ankete sami izbori i posljednji put smo u mojoj izbornoj jedinici na osnovu preferencijalnih glasova dobili dva mandata. Što se tiče broja članova, onih koji su nas napustili na ljeto i nije bilo toliko koliko je izgledalo, a u posljednje vrijeme imamo i situacije da na u stranku dolaze cijele organizacije, kao u Osijeku, Zadru i Splitu. Dakle, što se tiče promjena u članstvu smo negdje oko nule.

Dakle, smatrate da vam ulazak u Vladu s HDZ-om nije, gledajući sve te brojke, nanio značajniju političku štetu?

– Da, po tim brojkama se ne vidi neka velika razlika. A da smo ulaskom u Vladu napravili iskorak u hrvatskoj politici – jesmo. U to stvarno vjerujem. Bila sam i tada saborska zastupnica i to razdoblje mi nije bilo baš jednostavan period u životu. Puno sam razmišljala o tome što napraviti i zaključila da treći izbori nisu opcija. Stoga smatram da je preuzimanje odgovornosti od strane HNS-a bilo dobro rješenje.