DOKTORI BEZ DANA STAŽA Dobra prilika za mlade liječnike ili opasnost za živote pacijenata?

Nije u potpunosti jasno tko će i kako nadzirati liječnike u ambulantama obiteljske medicine ili pak u vozilu hitne pomoći, gdje će brojni liječnici već ove godine krenuti primjenjivati svoja stručna znanja i vještine. Budući liječnici već mjesecima upozoravaju da se ne osjećaju kompetentnima da odmah po završetku faksa od prvog dana počnu praktički samostalno raditi s pacijentima

U srpnju ove godine na našim bi medicinskim fakultetima trebali diplomirati prvi liječnici koji neće morati odraditi pripravnički staž već će odmah dobiti licencu za rad. Kako sada stvari stoje, neki će od njih krenuti na specijalizaciju, dok će se ostali, poput brojnih generacija prije njih, svoja praktična znanja u medicini stjecati u ordinacijama obiteljske medicine i ispostavama zavoda za hitnu medicinu.

Ukidanje staža mladim liječnicima proizlazi iz direktive koju je pri ulasku u Europsku uniju donijelo Ministarstvo zdravstva i prema kojoj studenti medicine upisani nakon 1. srpnja 2013. po završetku studija neće morati odraditi pripravnički staž. Staž koji je nekada za doktore medicine trajao 12 mjeseci da bi prije nekoliko godina bio sveden na pet mjeseci, podrazumijevao je da mladi liječnici u okviru tog razdoblja prođu najvažnije rotacije na odjelima i osamostale se u svom radu.

Ukidanjem staža, mladi liječnici osamostaljivat će se u okviru specijalizacije, ako je dobiju odmah nakon diplome ili u okviru sekundarijata, koji podrazumijeva nadzor starijeg liječnika u trajanju od najmanje šest mjeseci. Dok specijalizacija podrazumijeva bolnicu u kojoj uvijek postoji starija služba, zasad nije u potpunosti jasno tko će i kako nadzirati liječnike u ambulantama obiteljske medicine ili pak u vozilu hitne pomoći, gdje će brojni liječnici već ove godine krenuti u primijenjivati svoja stručna znanja i vještine. Budući liječnici već mjesecima upozoravaju da se ne osjećaju kompetentnima da odmah po završetku faksa od prvog dana počnu praktički samostalno raditi s pacijentima.

Uskoro pravilnik

Ovaj tjedan u Ministarstvu zdavstva održan je još jedan sastanak na ovu temu na kojem su prisustvovali i studenti i profesori Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prema riječima dekana Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Tomislava Rukavine, rad mladih liječnika bez dana staža s licencom trebao bi biti reguliran pravilnikom čiji bi prijedlog uskoro trebao biti usvojen.

Za Bressana je pripravnički staž liječnika stjecanje vještine i rutine. Kako kaže, liječnik će problem lakše prepoznati ako ga je već vidio, a ako ga je vidio više puta, bit će još sigurniji. S druge strane, prikupljanje iskustva s prvim danom radnog staža kad se od liječnika koje je tek izašao s fakulteta očekuje da vlada materijom i trenutno djeluje, za Bressana je nemoguće. – U moje vrijeme staž je bio 12 mjeseci. Kad sam došao na staž kod doktorice Trkovnik koja je kasnije postala pedijatrica moje kćeri, prvi dan mog staža bila je puna čekaonica djece, a doktorica je morala hitno izaći na dvadesetak minuta. Iako je uz mene bila vrlo iskusna medicinska sestra, u tom trenutku kad je doktorica napustila ordinaciju, mene je uhvatila panika. U ordinaciju mi je ušlo dijete od šest mjeseci koje je nosila majka kojoj je to prvo dijete i koja je bila zbunjena i uplašena. Ona mi, kao ni dijete, ne može ništa objasniti te su mi otvarala brojna pitanja: što prepoznati, na što obratiti više pažnje… Eto, tako izgleda samostalan rad mladog liječnika bez iskustva, prisjeća se Bressan.

– Doktor medicine nakon diplome prema pravilniku može raditi u ordinacijama obiteljske medicine, u zavodima hitne medicinske pomoći i na hitnim bolničkim prijemima. Nadzor nad mladim liječnicima u ambulantama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provodit će specijalisti obiteljske medicine, na zavodima za hitnu medicinu specijalisti hitne medicine, dok će u djelatnosti hitne bolničke medicine nadzor obavljati i druge bolničke specijalnosti. Iako to još nije definirano, mislim da bi ustanove i ordinacije same trebale definirati koliko mjesta predviđaju za sekundarijat mladih liječnika, objašnjava Rukavina.

Kako dodaje, nadzor se prema sadašanjem prijedlogu provodi sve do trenutka kad se liječnik koji obavlja nadzor i mladi liječnik dogovore da je mladi doktor stekao sve kompetencije koje su mu potrebne za samostalan rad. Pritom nadzor mora trajati minimalno šest mjeseci, a tijekom nadzora cjelokupnu medicinsku dokumentaciju potpisuju mladi liječnik i njegov mentor. – Liječnik koji obavlja nadzor na mjesečnoj razini ocjenjuje svog mladog kolegu, a ta se dokumentacija čuva kod poslodavca. Također, i mladi liječnik ocjenjuje provoditelja nadzora, ističe Rukavina. Kako kaže, dosadašnje stažiranje od ovog ljeta postaje dio prošlosti. Prema njegovom mišljenju, ukidanje stažiranja i uvođenje sekundarijata, omogućava protočnost mladih liječnika kroz sustav.– I to uopće nije loše i pomaže nam da se mladi liječnici nakon diplome zadrže u Hrvatskoj, smatra Rukavina.

Doza rezerve

Njegovo mišljenje ne dijele studenti koji su još prošle godine proveli anketu među studentima medicine na temu ukidanja obaveze stažiranja. Anketu je ispunilo preko 1.000 studenata, a rezultati su pokazali da njih čak 91 posto po završetku studija želi imati pripravnički staž. Svoju trenutačnu kompetentnost za obavljanje posla u obiteljskoj ambulanti ili u hitnoj samo je 1,7 posto studenata ocijenilo ocjenom 5, dok je njih čak 69,3 posto svoju spremnost ocijenilo ocjenama 1 ili 2. – Ankete treba uzimati s dozom rezerve. Dizajn ove ankete izgleda kao da tek diplomiranim inženjerima građevine postavite pitanje: Osjećate li se sposobnima projektirati Pelješki most, komentira Rukavina čiji osobni stav da stažiranje nije presudno u stjecanju iskustva kad su mladi liječnici u pitanju. Liječnik koji je tek završio fakultet, kako kaže, u ambulanti u gorskokotarskom Tršću, ako je sam, ne bi smio raditi, no sasvim je druga priča ako je s njim stariji kolega. – Govorim o svom osobnom iskustvu i moram reći da se nakon odrađenog staža kao liječnik nisam osjećao osobito iskusan. Naime, smatram da nema tog staža koji će liječniku dati te kompetencije koje će mu dati stvarno radno iskustvo, ističe dekan riječkog Medicinskog fakulteta. Njegov optimizam ne dijele hitnjaci i obiteljski liječnici koji će najvjerojatnije prvi susresti s mladim liječnicima koji nisu odradili staž. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije dr. Davor Vukobrat uvjeren je da je staž bio puno bolji model edukacije mladih liječnika makar u trajanju od pet mjeseci.– Osobno mi nije jasan rad pod nadzorom. Tog termina ranije nije bilo, a ne znam kako je to u našem slučaju uopće izvedivo. Hoćemo li u vozilu hitne pomoći imati dva liječnika, hoćemo li udvostručiti tim, kako ćemo to izvesti? Zasad nismo dobili nikakav naputak kako ćemo realizirati ono što piše u zakonu. Treba znati da je organizacija naše hitne medicine specifična i da se bitno razlikuje od bolničkih hitnih prijema gdje uvijek postoji starija služba, upozorava Vukobrat.

Sve više slučajeva Metković

Dok hitnjaci čekaju naputke, koncesionari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jasno poručuju: treba vratiti pripravnički staž u trajanju od 12 mjeseci u protivnom će biti sve više slučajeva Metković.

– Staž treba vratiti i stažiranje mladih liječnika treba trajati 12 mjeseci. Zašto? Primjerice, prije reforme hitne medicinske pomoći 2011. godine nije bilo slučajeva poput, Krka, Umaga i Metkovića. U hitnoj medicni radilo se u ordinaciji i na terenu. Danas hitna pomoć ne želi primiti bolesnog čovjeka i to je apsurd koji stvara metkoviće. Godina dana staža potrebna je liječniku kako bi stekao iskustvo, stekao sigurnost i smanjio mogućnost pogreške. Liječnik ne može biti samostalan samo zato jer je diplomirao. Ukidanje staža uopće nije u skladu s europskim propisima jer mnoge zemlje Europe s kojima se volimo upoređivati imaju staž i niti jedna ga nije ukinula, jasan je dr. Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

Kako navodi Bressan, nekompetentnosti mladih liječnika treba pribrojiti i konstantan deficit priljeva novog kadra. Naime, samo 40 posto liječnika koji će uskoro diplomirati na riječkom Medicinskom fakultetu s riječkog su područja pa Bressan pretpostavlja da ako u srpnju diplomira šezdesetak novih liječnika, riječko će područje na raspolaganju imamo tek nešto više od dvadeset liječnika. Kadrove u ovom trenutku trebaju Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, koncesionari, Nastavni zavod za javno zdravstvo i KBC Rijeka, a brojka od 30 ljudi na toliko ustanova koje trebaju kadrove, prema Bressanovom je mišljenju, samo je kap u moru.

– Drugi problem je da se s početkom 2020. godine niti jedan liječnik neće moći zaposliti u određenu ordinaciju ako ne posjeduje specijalizaciju. Specijalizacije traju četiri do šest godina. Mi ćemo imati liječnike koji s fakulteta izlaze bez ikakvog praktičnog znanja, koje ćemo ubaciti u ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja već gotovo deset godina trpi sve veće administrativne zahtjeve prema lokalnoj i državnoj administraciji i ostalim dionicima u sustavu. Sve te obaveze ostavljaju jako malo vremena za konkretan medicinski rad posebno za liječnike bez odrađenog staža i praktičnih znanja. Osim toga ti mladi liječnici neće imati koga pitati. Ministarstvo zdravstva spominje rad pod nadzorom, što je dosta nejasna formulacija jer nije utvrđeno što to točno znači, tvrdi Bressan.

Opasni po život

Podsjeća kako primarna zdravstvena zaštita ima svoje specifičnosti. PZZ nije rad na klinici u društvu drugih, starijih kolega već složen proces u kojoj sve odluke donosi jedna osoba.

– Sad imamo slučaj Metković, a uskoro ćemo imati mladog liječnika koji će u skrb dobiti malo dijete. Taj se liječnik ne nalazi na klinici, nego sam na nekom našem otoku. Tko će njega nadzirati? Ako pak radi s mentorom, taj mentor ne radi samostalno, ne vodi svoju ordinaciju te je njegova susjedna ambulanta prazna jer nadzire svog mlađeg kolegu. Hoće li mentor ako nije u istoj smjeni s liječnikom koji mu je dodijeljen za mentorstvo raditi 14 sati dnevno? To je praktički nemoguće, a mladi liječnici bez staža koje na taj način puštamo u sustav, bit će opasni po život ljudi. Toga su svjesni i mladi studenti koji traže staž. Svi mi liječnici dobro znamo koji je stres polagati ispite na medicini, koji je stres kad doživiš blokadu na ispitu. Današnji studenti već sad žive u strahu od toga što će im se dogoditi za šest mjeseci kad diplomiraju i dođu u ordinaciju. Oni ne znaju 40-ak zakona i pravilnika koje moraju poštovati u svakoj minuti svog rada jer ako ih ne poštuju bit će prekršajno i kazneno odgovorni za svaki svoj pogrešni postupak tijekom radnog vremena. O struci u kojoj treba prepoznati što se događa s pacijentom i kako postupiti u datom trenutku, da ne govorim, zaključuje Bressan.