RIJEKA – Treći trak autoceste na dionici Karlovac– Zagreb i projekt zaštite od buke na nizu lokacija smještenih u blizini gradova i naselja kroz koja prolazi autocesta, najvažniji su projekti Autoceste Rijeka – Zagreb u idućim godinama.

Definirani su Master planom ARZ-a, strateškim dokumentom koji analizira, definira i ocjenjuje moguće varijante razvitka autocestovne mreže na dionici Zagreb – Karlovac i njezin utjecaj na cjelokupnu cestovnu mrežu i gospodarstvo RH, te definira i projekte koji će dati dodatnu kvalitetu autocesti čija je gradnja započela prije više od 45 godina.

Autocesta Rijeka – Zagreb spada među najprometnije autoceste u državi, a pritom uvjerljivo najveći promet u Hrvatskoj ima dionica Karlovac – Zagreb. Prošle godine je zabilježen prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) od 32.693 vozila, što je jedan od parametara koji ukazuje na opravdanost potrebe izgradnje trećeg traka, projekta o kojemu se u ARZ-u počelo razmišljati još prije desetak godina.

Sustav odvodnje

Procijenjena vrijednost investicije izgradnje proširenja kapaciteta autoceste Zagreb – Karlovac iznosi 117,6 milijuna eura, te je u tijeku priprema potrebne dokumentacije s ciljem da se osigura sufinanciranje iz europskih fondova.

Sam projekt još je relativno daleko od mogućeg početka izgradnje, do kraja iduće godine planira se izraditi studija izvodljivosti trećeg traka uz koji će ARZ izraditi i analizu troškova i koristi, te projektnu dokumentaciju za čiju su pripremu potrebne oko dvije godine.

Direktor ARZ-a Josip Šala smatra kako će Studija dokazati opravdanost projekta izgradnje trećeg traka između Karlovca i Zagreba.

– Važno je reći kako su Master plan izradile renomirane tvrtke uz aktivno sudjelovanje predstavnika Jaspers misije, koji su dali podršku za sljedeći korak projekta, odnosno za izradu studije izvodljivosti. Analiza podataka je čak pokazala kako će negdje 2030. godine treći trak biti potreban i na dionici od Karlovca do Bosiljeva 2. Nakon izrade Studije opravdanosti ići ćemo prema europskim fondovima, a minimalni iznos sredstava koji će se sufinancirati je 50 posto, vjerujem da je moguće i više.

U projektu ne govorimo samo o trećoj traci već planiramo riješiti i problem sustava odvodnje na autocesti Karlovac – Zagreb, koja je građena davno i nema zatvoreni sustav odvodnje, što je neprihvatljivo ukoliko govorimo o današnjim kriterijima zaštite okoliša. Taj posao bi se odradio paralelno s gradnjom trećeg traka.

Realno je očekivati kako bi gradnja mogla započeti nakon 2021. godine, kao i da bi sama gradnja trajala oko dvije godine. U tom razdoblju objektivno je očekivati nešto manje prihode zbog slabije propusnosti ove autoceste u uvjetima gradnje. Razmišljamo i o rješenju nedovoljne propusnosti naplatne postaje Lučko koja predstavlja usko grlo jer se na Lučkom stvaraju prometne gužve i čekanja, pogotovo u intenzivnoj turističkoj sezoni, kada imamo i više od 35.000 vozila dnevno na ovoj autocesti.

Opcija je da Lučko izmjestimo na lokaciju Demerje, gdje imamo dovoljno prostora za uređenje dodatnog broja naplatnih kućica, čime bi se povećala protočnost prometa i smanjili zastoji, ističe Šala.

Kreditni potencijal

Direktor ARZ-a dodaje kako dugoročne projekcije pokazuju da će ARZ imati kreditni potencijal dostatan za zatvaranje financijske konstrukcije u dijelu projekta koji ne bi bio financiran europskim sredstvima.

Paralelno s gradnjom trećeg traka, pripremalo bi se i postavljanje dodatnih zidova za zaštitu od buke na nizu lokacija uz autocestu na području Primorsko-goranske županije te riječke obilaznice, koja dijelom prolazi u neposrednoj blizini naselja.

Dodatna zaštita od buke trebala bi se između ostalog postavljati na sljedeće lokacije u PGŽ-u: Delnice (Zalesina), Rijeka (Orehovica – Diračje), Čavle (Cernik), Matulji (Matulji), Čavle (Soboli), Čavle (Čavle), Kastav (Kastav), Rijeka (Vežica – Draga), Fužine (Belo selo), Ravna Gora (Kupjak), Fužine (Vrata), Čavle (Buzdohanj), Matulji (Jušići), Vrbovsko (Osojnik), Matulji (Permani), i Ravna Gora (Leskova Draga).

I projekti postavljanja zidova za zaštitu od buke na ovim lokacijama uskoro bi trebali biti kandidirani prema europskim fondovima, a u ARZ-u očekuju kako bi realizacija trebala započeti tijekom idućih nekoliko godina.