ZAGREB – Premijer Andrej Plenković najavio je na sjednici Vlade sredinom prosinca da će Vlada povećati dohodovni cenzus na osnovi kojeg se određuje za koga će država plaćati dopunsko osiguranje, kako se više ne bi događalo da nakon svakog usklađivanja mirovina građani zbog povećanja mirovina gube to pravo, pa im mirovina veća za 30 ili 40 kuna znači dodatni trošak police osiguranja od 70 kuna mjesečno.

Premijer je obećao da će se cenzus povećati, ali da će se naći i mehanizam da on raste sa svakim usklađivanjem, tako da umirovljenici kod sljedećeg povećanja mirovina ponovo ne bi gubili pravo na dopunsko osiguranje.

​Dogovor je postignut sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske i Maticom umirovljenika Hrvatske, ali izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o mirovinsko osiguranju još nisu stigle u javnu raspravu, a predsjednica Matice, Višnja Fortuna, nam je kazala da ne sumnja da će se premijer držati dogovora i da će zakoni biti izmijenjeni prije usklađivanja mirovina u ožujku.

Novi cenzusi​

​Tako bi se za početak cenzus za umirovljenike samce s 1.939,39 kuna trebao povisiti na 2.000 kune, a u istom bi postotku trebao rasti i cenzus za one koji žive u kućanstvu s više članova, koji je dosad iznosio 1.561,32 kune po članu obitelji, a u izračun ulaze primanja svih članova.

Taj će cenzus porasti na oko 1.565 kuna. Taj prvi korak značio bi i da će umirovljenici koji su izgubili pravo na besplatno dopunsko osiguranje kod zadnjeg usklađivanja u rujnu prošle godine ponovo dobiti policu na račun države.

Uz to, u zakone bi trebalo ugraditi i odredbu po kojoj se i cenzus ubuduće povećava sa svakim usklađivanjem mirovina i to za isti postotak za koji rastu mirovine, što znači da usklađivanje mirovina više ne bi smjelo imati posljedicu gubitak police dopunskog zdravstvenog osiguranja tisuće umirovljenika sa svakim povećanjem mirovine od nekoliko desetaka kuna.

– Ne sumnjam da će se dogovoreno i provesti i da će ministarstva uskoro pripremiti zakonske izmjene, ali mi sada imamo problem da umirovljenici čekaju da se to dogodi i da nisu uplatili police i onda nerado odlaze na preglede koje bi trebali i morali obaviti.

Doista se nadam da će se sve potrebno obaviti kako bi oni koji su izgubili police zbog usklađivanja mirovina ponovo imali to pravo i kako nam se ne bi dogodilo da s usklađivanjem u ožujku dio umirovljenika ponovo strepi od istoga, kaže nam Fortuna.

​U provedbu dogovorenog vjeruje i Jasna Petrović, predsjednica SUH-a koja dodaje da bi jedino ispravno bilo povećati taj cenzus na visinu hrvatske granice siromaštva od 2.485 kuna, ali i da je svjesna da je sada bilo nužno ispregovarati ono što je realno i što će vratiti police dopunskog zdravstvenog osiguranja umirovljenicima koji su ih izgubili s povećanjem u rujnu i zaustaviti daljnje »ispadanje« umirovljenika iz skupine građana koji imaju pravo na policu dopunskog osiguranja na račun državnog proračuna.

Granice siromaštva

– Bilo bi nabolje da je cenzus određen na visini granice siromaštva, ali nije se mijenjao 15 godina i mi iz Sindikata i Matice nastojali smo s Vladom već dulje vrijeme dogovoriti da se on konačno poveća i osigurati da se ubuduće kod usklađivanja mirovina ne događaju isti problemi.

Dohodovni cenzus, na osnovi kojeg se određuje pravo na besplatno dopunsko osiguranje, nije se mijenjao desetljeće i pol, iako su u međuvremenu rasli i troškovi života, i plaće, i mirovine. U tom razdoblju su, primjerice, mirovine porasle za oko 34 posto, a plaće za čak 54 posto.

No, svi oni koji kao samci dobivaju mirovinu veću od 1.939 kuna, moraju plaćati dopunsko osiguranje ako ne žele snažnije participirati u troškovima svog liječenja, iako su i službeno u skupini koja je ostala ispod linije siromaštva.

Cijelo vrijeme iz Sindikata umirovljenika upozoravaju da se u posljednjih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 200 tisuća, odnosno s 944 tisuće na sadašnje oko 743 tisuće. Među onima koji imaju to pravo je oko 163 tisuće umirovljenika, ali sa svakim povećanjem, pa tako i onim iz rujna prošle godine, njihov se broj smanjuje.

U godinama krize je zbog zamrzavanja usklađivanja mirovina, ali i slabog rasta plaća, taj problem svaka Vlada ignorirala, iako su umirovljeničke udruge godinama tražile zakonske izmjene kako bi se cenzus povećao jer i najmanje povećanje mirovina znači gubitak police dopunskog osiguranja za brojne umirovljenike koji jedva pokrivaju životne troškove.