S jučerašnjim danom završila je javna rasprava o prijedlogu Ministarstva turizma, prema kojem bi boravišna pristojba u 2019. godini trebala poskupjeti za 25 posto, a sada je više nego sigurno da će Sabor izglasati predviđeni rast cijena iako je otpor na terenu velik. U Ministarstvu turizma smatraju da će Hrvatska i nakon ovog povećanja imati jednu od najnižih boravišnih pristojbi u okruženju, a taj će se novac uložiti u infrastrukturu i promociju.

S druge pak strane, najžešći protivnici su privatni iznajmljivači koje naredne godine vjerojatno čeka i povećanje paušalnog poreza na dohodak koji se po krevetu plaća 300 kuna, a nije mijenjan od 2005. godine kada su cijene dnevnog najma privatnog smještaja bile znatno niže nego danas. Koliko će novi iznos paušala biti još nije poznato, no za očekivati je da će se on znatno povećati jer i sam ministar financija Zdravko Marić više puta isticao kako iznajmljivači diljem Jadrana za ležaj danas dobiju znatno više nego prije petnaestak godina. Strukovne udruge raspolažu s podacima da je apartman iste kvadrature i na istoj poziciji čak 30 puta porezno više opterećen u hotelskoj tvrtki, nego kod građana.

Pričekati godinu 

Upravo zbog ovih razloga najveći otpor povećanju boravišne pristojbe je među iznajmljivačima. Mirko Bulić iz Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja ističe da je očito novac već raspoređen iako su iznajmljivači protiv povećanja:

– Godinu dana se o ovome govori, održali smo niz sastanaka, a svi su uvijek bili protiv. Mi se s Europom ne možemo uspoređivati jer nemamo iste plaće, mirovine, niti cijene. Pogledajte kako su pobjegli jahtaši zbog povećanja pristojbi koje sada vraćaju. U prvih šest mjeseci na opatijskom području imamo podbačaj kod iznajmljivača od 40 posto, a loše ide i kampovima. Nisam siguran da je dobar trenutak za povećanje boravišne pristojbe. Nama ljudi odlaze iz Hrvatske, a neki ostaju zahvaljujući upravo iznajmljivanju koje će im uz poskupljenja biti otežano, smatra Bulić.

Vlasnici hotela također nisu zadovoljni povećanjem nameta i traže jasnu raspodjelu tog prihoda, a isto smatraju i u najvećoj udruzi turističkog sektora, Hrvatskoj udruzi turizma (HUT), čiji direktor Veljko Ostojić ponavlja da je generalni stav sektora da se prije svakog povećanja riješi pitanje zakonodavstva i donese paket reformskih zakona, odnosno Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama.

– Ovdje ne govorimo samo o cijeni i povećanju jer možda bismo morali povećati boravišnu pristojbu na 12 kuna. Mi u ovom trenutku ne znamo što bi nam to donijelo, ali ne znamo ni što nam donosi povećanje na 10 kuna, a da pritom nismo jasno definirali organizaciju sustava turističkih zajednica, zadaće i ciljeve i koliko za to treba financijskih sredstava. Smatramo da bi bilo puno bolje pričekati još jednu sezonu. Hotelijeri su, primjerice, već potpisali ugovore za narednu godinu i ovo će im dodatno opteretiti poslovanje, a utjecat će i na konkurentnost hrvatskog turizma, zaključuje Ostojić.

Foto Marin Aničić

Značajna sredstva 

Prijedlozi izmjena turističkih zakona trebali bi ići na Vladu odmah nakon godišnjih odmora, u rujnu, da bi potom prošli dva saborska čitanja, a ako sve bude teklo prema planu, važni zakoni za hrvatski turizam bili bi prihvaćeni krajem ove godine. Unatoč tome, naredne godine veća boravišna pristojba čeka svih izuzev kampova koji su ipak izostavljeni od povećanja, a korigirat će se naniže i pristojba za nautičare koja je lani drastično podignuta. Ministarstvo turizma predlaže i mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za kraće vremensko razdoblje, odnosno za tri dana, kao i mogućnost plaćanja, osim u lučkim kapetanijama, i u lukama nautičkog turizma.

Inače, boravišna pristojba je najznačajniji prihod sustava turističkih zajednica koji se ulaže u pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima, snažniji razvoj i diversifikaciju svih oblika turizma, događanja i aktivnosti koji mogu generirati veći dolazak gostiju i pred i posezoni. U 2017. godini, po podacima Fine, prikupljeno je 464 milijuna kuna. Direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić, ističe da prikupljena sredstva značajno unapređuju funkcioniranje cjelokupnog sustava te omogućuju provedbu ključnih zakonskih zadaća poput promocije, razvoja turističke ponude, poticanja događanja i aktivnosti u destinaciji te jačanje kompetencija i profesionalizacije zaposlenika.

– To je iznos koji plaća gost i koji se npr. kroz model udruženog oglašavanja, potpore manifestacijama, unapređenje ponude i ostalog u najvećoj mjeri vraća natrag u sustav. Konkurencija ne miruje. Više novca iz boravišne pristojbe znači više novca za promociju zemlje. To bi nam itekako pomoglo da nastavimo u promotivnom i marketinškom smislu slijediti, ali i nametati trendove i to u cilju jačanja prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom tržištu, kaže Staničić.

»Opatijska inicijativa«

I dok u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici računaju kako će dodatna sredstva usmjeriti na podizanje konkurentnosti, na Kvarneru jača podrška »Opatijskoj inicijativi« koju je krajem prošle godine inicirao predsjednik HNK »Rijeke« Damir Mišković. Tada je, naime, zaključeno kako je krajnje vrijeme da se pronađu alternativni načini financiranja loptačkog sporta bez dodatnog opterećivanja državnog proračuna. Jedan od prijedloga bio je i da se poveća boravišna pristojba, a da jedan dio odlazi za sport. S tim se slaže i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ujedno predsjednik Turističke zajednice Kvarnera:

– Smatram da povećanje boravišne pristojbe mora biti namjensko i usmjereno velikim kapitalnim projektima kako u turizmu, tako i u sportu. Upravo nam je Svjetsko nogometno prvenstvo i uspjeh naših nogometaša pokazalo da su svi sportaši ambasadori turizma. Cijeli svijet je saznao za Hrvatsku i smatram da im dio tog novca treba i vratiti. Ovaj sistem povećanja boravišne pristojbe u istom načinu raspodjele treba mijenjati. Novac moramo namjenski koristiti kroz županijske turističke zajednice i samu županiju, kao što je to slučaj s lokalnim turističkim zajednicama i gradovima i općinama. Povećanje boravišne pristojbe mora biti daleko veće, po meni jedan euro i onda možemo raditi velike iskorake u sportskoj i turističkoj infrastrukturi, predlaže Zlatko Komadina.