Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić istaknuo je u četvrtak tijekom saborske rasprave o izvješćima o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021., kako presumpcija nevinosti uvijek vrijedi, a glavni je problem kada se nekog od početka u javnosti prikazuje da je kriv.

“Ako se u nekoj fazi postupka kao što su početna faza istrage ili predistražne radnje, koje su po zakonu tajna, ili je rečeno da se ne smiju određeni podatci iznositi van, onda ono što se ne smije – se ne smije.

Svi koji krše takvu zabranu postupaju neprofesionalno. To ćemo ispitati i tu spora nema”, rekao je Dobronić u Hrvatskom saboru.

Time je odgovorio HDZ-ovom Krunoslavu Katičiću, koji je upozorio na selektivne medijske obrade podataka iz raznih sudskih spisa, a čime se, ističe HDZ-ov zastupnik, krši načelo presumpcije nevinosti te u konačnici vrijeđa i autoritet suda.

Vezano uz objavu informacija, Dobronić je kazao da presumpcija nevinosti uvijek vrijedi. No, poručio je, postoji i načelo interesa javnosti da sazna, a što, kako je rekao, predstavlja suprotstavljenje vrijednosti.

“U cijeloj stvari važno je na koji način se od početka prikazuju stvari. Ako se nekog odmah od početka prikazuje da je on kriv, u tome je glavni problem”, rekao je.

Predsjednik Vrhovnog suda smatra da nema opravdanja nekog snimati u pidžami kako ga se privodi.

U našoj pravnoj tradiciji i kulturi nije da se istraga prebaci policiji

Predsjednika SDP-a Peđu Grbina zanimao je stav o prijedlogu izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kako bi se istraga prebacila policiji.

Dobronić mu je odgovorio da to nije dio naše pravne tradicije i kulture jer u našem sustavu policija ne podnosi optužnice već radi po nalogu DORH-a. Ne zna i kako bi se to provelo jer je DORH i po Ustavu definiran kao tijelo koje je zaduženo za kazneni progon.

HDZ-ovog Dražena Bošnjaković zanimao je komentar činjenice da u javnosti postoji loša percepcija pravosuđa, ali podaci tih izvješća pokazuju kako je u obje godine na rad sudova bilo nizak broj pritužbi predsjedniku suda.

Dobronić smatra da je od malog broja pritužbi važnija opća percepcija koja je stvorena u javnosti a to je da je stanje nepovoljno, da su sudovi spori i sl.

“Nisu toliko bitni ni statistički podaci koji sami po sebi nisu loši, ali ne može se te stvari promatrati promatrati statistički. Treba jednim dijelom voditi računa o percepciji, čak i ako je ona pogrešna”, kazao je.

Dobronić je, na upit HDZ-ovog Damira Habijana, rekao kako je sadašnje stanje u pravosuđu rezultat 30-godišnjeg nedovoljnog ulaganja, no sada se znatno ulaže u taj sustav. “Ulaže se sada dosta, ali treba još malo sistematičnije. Bilo je tu prije propusta i zato u ovoj situaciji, treba još više ulagati”, poručio je.

Dobronić smatra i kako nije u redu da se u jednoj zgradi nalazi sud i DORH, koji je u kaznenom postupku samo stranka.

Dobronić: Sucima samo treba osigurati normalne uvjete za rad

Sandra Benčić (Možemo) upozorila je na, kako je rekla, izrazito niske kazne za kaznena djela rodno uvjetovanog nasilja (obiteljskog nasilja nad ženama i djecom, silovanja i sl).

Dobronić je rekao da za ta djela suci izriču kazne čak i ispod zakonskog minimuma, a to jednim dijelom rade iz opreza jer nisu ni sami sto posto sigurni jesu li uspjeli utvrditi činjenično stanje.

“To je dosta složena materija”, kazao je. Napomenuo je i da će Vrhovni sud to ispraviti kroz svoju sudsku praksu.

Uršu Raukar Gamulin (Možemo) upitala je zašto dvije trećine osoba osuđenih za korupciju ‘zatvor ne vide’ jer su dobili uvjetnu osudu ili rad za opće dobro.

Dobronić je odgovorio da se kazne prečesto izriču i ispod zakonskog minimuma. Smatra kako to nije dobro i probat će to izmijeniti.

Predsjednik Vrhovnog suda je, na upit IDS-ovog Emila Dausa kojom bi ocjenom do pet ocijenio stanje u pravosuđu, rekao kako bi dao ocjenu “dva kroz tri”.

Da bi se to stanje poboljšalo smatra da sucima samo treba osigurati normalne uvjete za rad, jer sada imamo situaciju da suci nemaju u sudnici zapisničara.