Reuters
Problem je što će zakinuti ostati brojni pacijenti, od onih čiji onkolozi neće smatrati potrebnim takvo liječenje, do pacijenata s kroničnom boli koji nemaju pristupa terapiji
ZAGREB Nestašica medicinskog kanabisa na policama ljekarni, do koje je došlo zbog isteka roka trajanja zadnjih uvezenih doza, trebala bi u dogledno vrijeme biti riješena uvozom nove pošiljke pripravka koji je u Hrvatskoj odobren za onkološke bolesnike, oboljele od multiple skleroze, HIV-a i Gravetovog sindroma. Prema neslužbenim informacijama, u Imunološkom zavodu priprema se uvoz u izmijenjenim dozama, i to uz bitno povoljnije cijene nego dosad.
Upravo je cijena ključan faktor koji bi, uz promjenu stava liječnika prema medicinskom kanabisu, trebao olakšati pristup pacijenata legalnim pripravcima koji se uz recept mogu kupiti u ljekarni. Zbog nevoljkosti liječnika da svojim teško bolesnim pacijentima pomognu propisujući im kapsule ili ulje kanabisa, oni se i dalje mahom snalaze na crnom tržištu, gdje su takvi pripravci jeftiniji, ali upitne kvalitete i djelovanja. Problem je, međutim, što će i nakon novog uvoza zakinuti ostati brojni pacijenti, od onih čiji onkolozi neće smatrati potrebnim takvo liječenje, do pacijenata s kroničnom boli koji i dalje, prema utvrđenim indikacijama, nemaju pristupa terapiji.
Bez navale
Velika vijest o legalizaciji medicinskog kanabisa u Hrvatskoj iz 2015. godine, vrlo je brzo splasnula kao balon od sapunice. Ljekarnici svjedoče o izuzetno niskom interesu za medicinski kanabis koji u ljekarni, ovisno o dozi, stoji do maksimalnih 2.500 kuna mjesečno.
Indijsku konoplju (Cannabis indica), od koje se prave spomenuti pripravci na bazi kanabionida, često se miješa s industrijskom konopljom (Cannabis sativa) koja sadrži vrlo malo THC-a, samo oko 0,3 posto. Od industrijske se konoplje može napraviti više od 25.000 proizvoda, od konopaca, tkanine, platna, papira, odjeće, goriva, do građevnog materijala. Na tlu Hrvatske sadila se i koristila stoljećima, za konopce za zaprege, tkaninu, brodska jedra. Trajalo je to sve do 1961. kad je njena uporaba drastično ograničena potpisivanjem UN-ove konvencije o narkoticima. Dok se u svijetu proizvodnja posljednjih desetljeća opet liberalizira, u Hrvatskoj malobrojni proizvođači industrijske konoplje još uvijek veći dio biljke bacaju, jer se prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga stabljika ne smije koristiti. Time su nam iz ruke izbijene brojne proizvodne mogućnosti u kozmetičkoj, tekstilnoj, farmaceutskoj, kemijskoj, prehrambenoj industriji…
– Kad je kanabis za medicinske svrhe legaliziran u Hrvatskoj, očekivali smo navalu. Međutim, u prvih 20 dana nismo imali niti jednog pacijenta s takvim receptom. I danas se jako malo oboljelih odlučuje ići prema ljekarnama, puno više okreću se crnom tržištu – upozorava Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Crno je tržište primamljivije ne samo zbog cijene, jer i tu se za mjesečnu terapiju, ovisno o tome na koga se naleti, mora platiti na tisuće kuna, već i zbog činjenice da će malo koji specijalist svom pacijentu napisati bijeli recept s kojim može do legalnog pripravka medicinske konoplje. Tako pacijenti koji žele probati učinak kanabisa nemaju izbora, jednostavno su prisiljeni obratiti se lokalnom dileru.
Pacijenti sami svjedoče, kaže Soldo, da su manje zakinuti cijenom, a više nedostupnošću pripravka i preniskom dozom koju mogu dobiti na recept. Po njenoj računici, najviša dopuštena doza koja se može napisati na recept, a propisuje se jedino terminalno bolesnima, mjesečno stoji 2.500 kuna, dok terapija za smanjenje spazama kod multiple skleroze u ljekarni stoji oko 700 kuna mjesečno. Na crnom tržištu, gdje takvih ograničenja nema, mjesečna doza po njenim saznanjima plaća se i do 5.000 kuna. »Prema svjedočenju pacijenata, doza koja je kod nas službeno propisana i registrirana preniska je, pa im pripravci koje smo imali na policama nisu u dovoljnoj mjeri pomagali«, kaže Soldo. Ljekarnici se zato zalažu za sustavno praćenje pacijenata na medicinskom kanabisu, kako bi se točno znalo djeluje li im terapija ili od nje odustaju
Bez sluha
Iako aktualna vlast za ovu temu uopće nema sluha, predsjednik povjerenstva za primjenu kanabisa u medicinske svrhe, Ognjen Brborović, volio bi da to povjerenstvo nastavi raditi, i otvori nove teme o primjeni medicinskog kanabisa. Jedna od tema, kaže, trebalo bi biti i liječenje kronične boli, što je prema američkoj Nacionalnoj akademiji znanosti peta službeno priznata indikacija za primjenu pripravaka kanabinoida. To što liječnici u Hrvatskoj nerado propisuju kanabis u liječenju ne smatra našom specifičnošću, jer čak i u liberalnoj Nizozemskoj, ističe, samo 10 do 15 liječnika spremno je napisati takav recept.
Bivša čelnica ORaH-a i zagovarateljica legalizacije marihuane, Mirela Holy, takvu praksu smatra nedopustivom.
– Znam za slučaj pacijenta s karcinomom prostate i leukemijom koji je želio probati tu terapiju i pitao svog onkologa za recept. On ga je pitao jesu li mu bolovi neizdrživi, a kad je odgovorio da nisu, liječnik ga je odbio – zgraža se Holly. Uvjerena je da je medicinski kanabis kod nas samo uvjetno legaliziran, s namjerom da se opstruira, a iza svega stoji moćan farmaceutski lobi, udružen s dubokim društvenim predrasudama.
– Kanabis je siguran i niskorizičan lijek. Stručnjaci će odmah skočiti i reći da to nije lijek jer ne liječi bolest, ali ni inzulin ne liječi dijabetes, a naziva se lijekom – ilustrira Holly.
Nebriga ili predrasude
Legalizacija medicinskog kanabisa zasluga je SDP-ovog bivšeg ministra zdravstva, Siniše Varge, koji je za svog mandata pogurao takvu odluku. Varga je danas razočaran ishodom tog poteza jer unatoč njegovom naporu da se ukloni crno tržište i pritvaranje oboljelih koji kanabis uzgajaju sami, u praksi nije promijenjeno gotovo ništa.
Izmjene restriktivnog zakona koji ograničava proizvodnju konoplje predložio je prošlog tjedna Živi zid. Izmjene se odnose na mogućnost iskorištavanja čitave biljke za proizvodnju različitih proizvoda, a traži se i upotreba konoplje u medicinske svrhe te za rekreativnu upotrebu. Ovakav koncept podržava i Varga, tvrdeći da bi se sredstva koja se danas troše na neuspješnu kontrolu mogla upotrijebiti u korisnije svrhe.
– Val legalizacije kanabisa u SAD-u je toliko narastao da će se uskoro preliti preko svih američkih država… Kanada je na tom tragu, a države EU-a su sljedeće. Slažem se s prijedlogom potpune legalizacije za rekreativne potrebe jer su dosadašnje mjere kontrole neuspješne, a sredstva koja se troše na istrage, sudske troškove, boravak u zatvorima, mogla bi se preusmjeriti na mehanizam smanjenja potrebe za kanabisom, ali i za prevenciju drugih ovisnosti – objašnjava Varga.
– U zadnje dvije godine ministar Kujundžić nije imao potrebu sazvati Povjerenstvo za medicinski kanabis, što je njegovo diskrecijsko pravo. U te dvije godine došlo je do novih znanstveno-medicinskih spoznaja o djelovanju kanabinoida, a Povjerenstvu je onemogućeno da evaluira rezultate primjene postojeće regulative i napravi korekcije da bi lijek bio dostupan oboljelima – podsjeća Varga. Posljedica je da su pacijentima u Hrvatskoj preparati kanabisa nedostupni jer je cijena previsoka, do recepta se teško dolazi, konkurencije nema jer je uvoznik jedino IMZ, dva dostupna pripravka ne zadovoljavaju pacijente, a indikacije nisu proširene u skladu s novim znanstvenim spoznajama.
– Po svim mogućim kriterijima, oboljelima u Hrvatskoj su preparati kanabisa nedostupni unatoč preporukama struke te važećim podzakonskim aktom kojim je regulirano liječenje medicinskim kanabisom. Moja je preporuka da se dopusti pravo na uzgoj biljaka za potrebe vlastitog liječenja, jer će se time kanabis učiniti dostupnim za liječenje, s obzirom na to da je državni aparat nesposoban provesti vlastite odredbe u korist teško oboljelih – zaključuje Varga.
U Udruzi Medicinski kanabis ogorčeni su politikom vladajućeg HDZ-a prema uporabi kanabisa u medicinske svrhe.
– Zadnje HDZ-ove vlade nisu skupile dovoljno empatije za bolesnike da bi na popis bolesti stavile kroničnu bol, PTSP i druge bolesti. Nevjerojatno je, s druge strane, da se morfij propisuje bez problema, pa ljudi umiru kao teški ovisnici o morfiju. To je podbačaj struke i Ministarstva zdravstva, gdje sjede državni službenici koji cijelu priču »štopaju«. Da li zbog nebrige ili zbog predrasuda ne znam, ali zbog njih pacijenti trpe – predbacuje Saša Bajlo, dopredsjednik Udruge koja se već godinama zalaže da se u Hrvatskoj regulira uzgoj konoplje. Tako bi, vele, pacijentima bila dostupnija i višestruko jeftinija.
