Radnici zaposleni u multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj, prije svega u bankarstvu, telekomima i naftnoj industriji, imali su rast plaća po stopi koja je bila tri puta manja od stope po kojoj je rasla dobit tih poduzeća, pokazuju podaci Financijske agencije, dok te iste kompanije izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima, upozoravaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, strane su kompanije u prvih devet mjeseci prošle godine izvukle milijardu i pol eura dobiti iz Hrvatske, uglavnom kroz isplatu dividende, dok su u cijeloj 2023. izvukle 1,2 milijarde eura. Posljedice takve prakse su rušenje cijene rada, slom cjelokupnog tržišta rada te odlazak najkvalitetnijeg kadra iz Hrvatske, navodi gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Izabela-Delfa Mišić.

Demotivirani radnici

– Medijalna plaća u studenom 2024. iznosila je 1.162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1.162 eura neto te pliva u ni 500 eura razlike. Gotovo dvije trećine naših radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1.366 eura, napominje Mišić i dodaje da velika razlika u plaćama u RH i u drugim članicama Europske unije magnetizmom privlači naše kvalificirane i sposobne radnike u inozemstvo, dok se istovremeno u našoj zemlji ruši standard uvozom stranih radnika koji rade niže plaćene poslove, što negativno utječe i na demografske trendove.

To potvrđuje i tzv. OVI indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta i portala Moj Posao koji pokazuje pad potražnje za radnicima, odnosno oglasa za posao, u odnosu na lanjski siječanj za 3,4 posto, a u odnosu na prosinac prošle godine za zamjetnih 4,9 posto i radi se o najvećem padu potražnje za radnicima na mjesečnoj razini još od studenog 2023. godine pa analitičari očekuju da bi rast na kvartalnoj razini u prvom tromjesečju ove godine trebao dodatno usporiti. S druge strane, raste potražnja za niže plaćenim poslovima, pa su tako prodavač, skladištar, kuhar, knjigovođa i konobar u siječnju bila najtraženija zanimanja, isto kao i prije godinu dana, s razlikom da su skladištari i kuhari zamijenili pozicije.

Mišić navodi da su u Hrvatskoj radnici demotivirani jer se rad podcjenjuje, što rezultira time da nam se jako povećao niži sloj, dok se srednji sloj jako sužava zbog činjenice da 70 posto zaposlenih u multinacionalnim kompanijama ima manju plaću od prosječne bruto plaće.

– Analizirali smo ugovore o radu u multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj i došli do zaključka da radnici u tim tvrtkama moraju raditi dvostruko više kako bi ostvarili bonuse s kojima će doseći tek medijalnu plaću u Hrvatskoj, kaže Mišić. Na komentar Hrvatske udruge poslodavaca da su niske plaće u kompanijama u poduzetništvu rezultat niske produktivnosti, Mišić im poručuje da u Hrvatskoj prevladavaju prerađivačka industrija i trgovina u kojima se produktivnost mjeri isključivo prema prihodu po zaposlenome, što znači da im tvrdnja »ne drži vodu« i da se radi o »najobičnijoj pohlepi«.

– Produktivnost nije samo na radniku, nego i na poslodavcu koji mora osigurati modernizaciju poslovanja i nove tehnologije kako bi time omogućio radnicima da budu produktivniji jer radnik nije trošak nego investicija, ističe Mišić i dodaje da su privatne tvrtke u 2023. imale za 42 posto veću dobit nego godinu prije, dok je neto dobit po zaposlenome prema podacima Fine bila veća za 37 posto. A upravo tu razliku u neto dobiti po radniku kompanije odnose svojim stranim vlasnicima jer radniku ne povećavaju plaću.

»Nelikvidni« bankari

U Hrvatskom sindikatu telekomunikacija navode da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj rasla 33,5 posto od 2022. godine, a u telekom industriji koja broji 9500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6.900 radnika, plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu na 2022. godinu. Prema njihovom izračunu, sadašnja prosječna plaća od 1.300 eura radnicima u telekom industriji osigurat će mirovinu manju od 550 eura za kompleksne poslove koje su obavljali u najbogatijim kompanijama u Hrvatskoj.

Prema podacima Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika, tijekom prošle godine barem 20 posto radnika je radilo za osnovnu plaću do 1.000 eura mjesečno, dok je najmanje 55 posto radnika radilo za plaću ispod državnog prosjeka. Istodobno su banke u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, a procjena je da bi za cijelu godinu dobit mogla iznositi čak 1,6 milijardi eura. U sindikatu navode da bankarski radnici danas više ne mogu podići stambeni kredit, a istodobno sva radna mjesta u bankarskoj industriji svake godine postaju sve kompleksnija. Situacija nije ništa bolja ni u naftnoj industriji koja se suočava s nedostatkom radne snage, a u Sindikatu gospodarstva SING ističu da Ina ne želi povećati plaće svima, nego samo onima koji pokažu izvrsne rezultate, a za plaće radnika izdvaja tek dva posto ukupnih operativnih troškova.

Bankarska industrija, kao i telekomi, zbog toga ne potražuju uvoznu radnu snagu koja je uglavnom niskokvalificirana, a s malim plaćama visokokvalificirane radnike tjeraju van. Zbog toga imamo sve više niskokvalificiranih ili NKV radnika s niskim plaćama za koje još uvijek postoji potražnja, a onih školovanih sve manje. No, i potražnja za kuharima, čistačima i radnicima u proizvodnji pada, a prema OVI indeksu upravo su ova zanimanja dala najveći negativan doprinos potražnji za radom u zadnjih godinu dana. U odnosu na siječanj 2024. godine, udio oglasa u kojima se tražila srednja obrazovna kvalifikacija blago se smanjio (sa 62,4 na 60,8 posto), dok je udio oglasa s niskokvalificiranim i visokokvalificiranim radom porastao za 0,4, odnosno 1,3 postotna boda.