Od planiranog zaduženja od šest milijardi eura kroz izdanja državnih obveznica dosad su izdane obveznice u iznosu od pet milijardi eura, no do kraja ove godine više neće biti izdanja obveznica koje će moći upisati i građani, nego samo »narodnih« trezorskih zapisa. Prema kalendaru izdavanja trezorskih zapisa Ministarstva financija, iduća emisija trezoraca u kojoj će direktno moći sudjelovati i građani predviđena je s datumom izdavanja 5. lipnja i riječ je o jednogodišnjim trezorcima, tj. ročnosti 364 dana, a u istom mjesecu planirano je još jedno izdanje trezoraca ročnosti 91 dan. Iduće izdanje tromjesečnih trezoraca planirano je na jesen, 18. rujna, a sredinom studenoga slijedi još jedno izdanje jednogodišnjih trezorskih zapisa s datumom izdanja 20. studenoga. Posljednje ovogodišnje izdanje »narodnih« trezoraca, ročnosti 91 dan, predviđeno je za 18. prosinca.

Reinvestiranje

Podsjetimo da je nedavno završilo izdanje tromjesečnih trezoraca u kojemu je sudjelovalo 17 tisuća građana, a koje je pokazalo da građani više vole investirati u vrijednosne papire kraće ročnosti. Također, učestala izdanja »narodnih« državnih vrijednosnica omogućila su građanima reinvestiranje, odnosno namirenje novog izdanja zaradom od prijašnjeg, što je velik broj građana i učinio. U posljednje dvije godine, to je bilo ukupno 11. izdanje vrijednosnih papira države koje mogu kupiti građani, od toga osmo trezorskih zapisa. U dosadašnjim emisijama državnih vrijednosnih papira u kojima je omogućeno izravno sudjelovanje građana, realizirano je više od 251.000 pojedinačnih ponuda građana u ukupnom iznosu od 7,4 milijarde eura. Time je kroz dosadašnja izdanja vrijednosnih papira u dvije godine aktivirano više od 3,4 milijarde eura štednje koju su građani pasivno držali na svojim računima.

Osim na domaćem tržištu, država se zadužuje i na inozemnim tržištima izdavanjem obveznica, no takva zaduženja uglavnom služe za refinanciranje dugoročnih, uglavnom desetogodišnjih obveznica koje dolaze na naplatu. Samo tijekom ožujka državi je na naplatu došlo pet milijardi kuna ili 663 milijuna eura domaće obveznice izdane prije pet godina, zatim milijardu i pol eura međunarodne desetogodišnje obveznice, potom isplata duga po »narodnoj« obveznici iz ožujka 2023. u čijem su izdanju samo građani sudjelovali s više od 1,3 milijarde eura, dok je ukupan iznos izdanja bio 1,85 milijardi eura. Tako su samo u ožujku državi na naplatu došle tri obveznice s ukupnim dugom od čak četiri milijarde eura! No, pripreme za refinanciranje zaduženja počele su ranije pa je Ministarstvo financija 11. veljače na luksemburškoj burzi izdalo 12-godišnju obveznicu vrijednu dvije milijarde eura s rokom dospijeća 2037. godine s kuponom od 3,25 posto. U ožujku je izdana i »narodna« dvogodišnja obveznica od 1,75 milijardi eura uz prinos od 2,65 posto te petogodišnja obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura uz prinos od tri posto.

Dobar bonitet

Zahvaljujući dobrom punjenju državnog proračuna, visokoj likvidnosti, stabilnosti javnih financija i velikom priljevu sredstava iz europskih fondova te članstvu u Schengenu i eurozoni Hrvatskoj je od svih svjetskih bonitetnih agencija dobila najviši investicijski rejting A kategorije, koji signalizira kupcima dužničkih papira da agencije očekuju mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, što je državi automatski smanjilo premiju na zaduživanje, ali zato ulagačima donijelo niži prinos, odnosno zaradu na državnim vrijednosnim papirima koja se s lanjskih više od 3 posto spustila na 2,6 posto. Republika Hrvatska se danas zbog toga zadužuje jeftinije nego Slovenija, Francuska, Italija, Belgija, Mađarska ili Španjolska jer ima povijesno nisku premiju rizika na obveznice desetogodišnje ročnosti.

Nestabilna geopolitička situacija ponukala je Europsku uniju na veća izdvajanja iz proračuna od 2 posto BDP-a za obranu, a Hrvatska je već najavila da će se njena izdvajanja za obranu popeti na 2,5 posto nacionalnog bruto proizvoda do 2027. Europska komisija za obranu planira budžet od čak 800 milijardi eura, veći dio tih sredstava bit će bespovratna članicama Unije, no dio će se nadomjestiti zaduživanjem. Kao i u COVID krizi, Europska središnja banka je već poručila da će otkupljivati sve obveznice koje članice eurozone budu izdavale za potrebe naoružavanja. Iz Ministarstva financija su naveli da ukoliko »dođe iz bilo kojeg razloga do povećanja ukupnog računa financiranja, utvrdit će se i novi izvori za potrebna dodatna financiranja«. Agencija Fitch, koja je sredinom mjeseca Hrvatskoj potvrdila kreditni rejting A- pretpostavlja da će Hrvatska »povećati potrošnju za obranu više no što se trenutno planira«. No, za ovu godinu, manjak u proračunu trebao bi ostati na 2,1 posto BDP-a na koliko je lani porastao zbog povećanja plaća u javnom sektoru, dok bi se javni dug trebao nastaviti smanjivati, pa je za pretpostaviti da nove potrebe za zaduživanjem države zbog vojne potrošnje možemo očekivati iduće godine.