RIJEKA – Novi oblik hepatitisa nepoznatog podrijetla, koji se javlja u djece mlađe od 16 godina, mogao bi ujedno biti i jedan od novih oblika posljedica COVID-19 u najmlađoj populaciji. Naime, u djece oboljele od COVID-19 uočen je znatno veći rizik od disfunkcije jetre nakon određenog vremena, pokazuju rezultati studije objavljeni na internetskoj stranici medRxiv koja još nije prošla stručnu recenziju.
Također je uočeno kako roditelji većine djece s akutnim hepatitisom, rijetke bolesti u toj dobnoj skupini, nisu prijavili prethodno preboljelu infekciju SARS-CoV-2, a većina oboljelih bila je zaražena adenovirusom zvanim 41F, za kojeg dosad nije bilo znanstveno utemeljenih potvrda da napada jetru.

Oštećenje jetre

Jedna je od mogućnosti, kako pretpostavljuju znanstvenici koji su svoja opažanja objavili u časopisu The Lancet Gastroenterology & Hepatology, da su oboljela djeca, od kojih se većina nije cijepila zbog životne dobi, imala blage ili asimptomatske infekcije koronavirusom koje su prošle neopaženo. Ako je njihova pretpostavka točna, ostaci koronavirusa koji se zadržavaju u gastrointestinalnom traktu djece mogli bi potaknuti imunosni sustav na pretjeranu reakciju na adenovirus-41F pa bi velika količina upalnih proteina u konačnici mogla oštetiti jetru.

Svjetska zdravstvena organizacija proteklog je tjedna potvrdila da je dosad u svijetu među djecom identificirano 348 slučajeva hepatitisa nepoznatog porijekla i da znanstvenici istražuju moguću povezanost adenovirusa sa zarazom koronavirusom.
– Od početka se spominje hipoteza povezana s adenovirusnom infekcijom koja je inače uzročnik proljeva ili respiratornih bolesti, no dosad se ova infekcija nije povezivala s hepatitisima. Prvi slučajevi hepatitisa nepoznatog podrijetla kod djece počeli su se pojavljivati u Velikoj Britaniji, a potom i drugdje u svijetu, te je krenulo povezivanje s adenovirusnom infekcijom koja još uvijek nije dokazana, kaže glavni epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Dobrica Rončević.

S obzirom na porast slučajeva hepatitisa A kod djece koji je zabilježen u Zagrebu, ali i u Primorsko-goranskoj županiji, epidemiolozi sve slučajeve hepatitisa bilježe i temeljito obrađuju.

Nema ni ime

– Imali smo nekoliko sumnji, ali povezanosti s nepoznatim oblikom hepatitisa nisu potvrđene. Inače, definicija hepatitisa nepoznatog podrijetla vezana je uz samu težinu bolesti, kao i dob, odnosno da se javlja kod mlađih od 16 godina s kliničkom slikom akutnog hepatitisa koji nije uzrokovan niti jednim virusom hepatitisa u spektru od A do E. Ovaj hepatitis karakteriziraju povišene vrijednosti AST-a i ALT-a u biokemiji krvi koje su u pravilu više od 500 internacionalnih jedinica u litri. Pojavnost ovog nepoznatog oblika hepatitisa prati se od 1. listopada prošle godine, kada su se u svijetu pojavili prvi slučajevi, ističe Rončević.

Kad je, pak, riječ o hepatitisu A, u PGŽ-u je ove godine već zabilježeno više slučajeva nego što je to bilo ranijih godina, a Rončević napominje kako treba reći da svi poznati hepatitisi, od A do E, imaju potpuno različite uzročnike, te epidemija jednog tipa ne znači epidemiju drugoga, a zajednička im je samo klinička manifestacija bolesti.
– Kod nas se djeca do prve godine cijepe protiv hepatitisa B, dok cijepljenje protiv hepatitisa A nije obavezno. Kad je riječ o hepatitisu koji se od listopada pojavljuje u djece, još uvijek ne znamo o kojoj bolesti se radi pa govorimo o akutnom hepatitisu nepoznatog podrijetla, ili »non A-E«. Sama bolest još nema službeni naziv i povezuje se s infekcijom adenovirusom, ali ova teza treba proći još dosta potvrda.

Autoimuni procesi

No, adenovirus ne može sam po sebi biti uzrok, već očito djeluje u kombinaciji s drugim virusima ili toksinima. Sasvim je moguće da tu povezanost autoimunih procesa možemo pripisati COVID-19 gdje adenovirus ne izaziva blagu respiratornu ili probavnu kliničku sliku, već oštećuje jetru. Ipak, još jednom valja naglasiti da ništa od toga nije potvrđeno, zaključuje Rončević.

Novi oblik hepatitisa zasad se liječi isključivo simptomatski, a, nažalost, među 400-injak oboljele djece bilo je više indikacija koje su zahtijevale transplantaciju jetre. Također, jedna od hipoteza koje pokušavaju objasniti novi oblik hepatitisa i snagu inače blagog adenovirusa jest i da su ovi virusi kroz više od dvije godine epidemijskih valova i zatvaranja slabije kolali u populaciji koja je tako postala manje prokružena, a time i osjetljivija na njih.