Ove godine započela je primjena nekoliko promjena u mirovinskom sustavu, a neke se tek očekuju uoči kraja godine, a koje će značiti povećanje mirovina, mimo redovitih usklađivanja, za nekoliko stotina građana.

Tako su već od 1. siječnja povećane obiteljske mirovine za deset posto te minimalne za tri posto. Obuhvatilo je to ukupno 500 tisuća građana, a promjena se dogodila automatski i umirovljenici nisu morali podnositi nikakve dodatne zahtjeve.

Od 1. siječnja obiteljske su mirovine porasle za deset posto, u prosjeku za 33,18 eura, odnosno 250 kuna.

Prema podacima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu uvećanu za deset posto od 1. siječnja dobilo je 210.327 korisnika u cijeloj Hrvatskoj, a od toga je njih 12.782 u Primorsko-goranskoj županiji.

Dodatno će, kao i svi ostali umirovljenici, u travnju dobiti 5,37 posto veću mirovinu zbog usklađivanja s rastom životnih troškova i bruto plaća.

Većina neobrađena

Država je od 1. siječnja prvi put omogućila i da građani uz svoju mirovinu dobivaju i dio mirovine preminulog bračnog druga ili izvanbračnog partnera, ali su za ostvarenje tog prava umirovljenici morali podnositi zahtjeve.

Zakonske izmjene omogućuju da se dobije 20,8 posto mirovine koju je primao preminuli partner, što je 27 posto obiteljske mirovine koju bi netko ostvario nakon njegove smrti.

Umirovljenici zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine podnose do kraja ove godine, a dosad ih je, kako su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, takav zahtjev podnijelo njih 84.150. Od toga je već riješeno 24.404 zahtjeva, odnosno gotovo 30 posto.

U područnom uredu u Rijeci podneseno je 4.688 takvih zahtjeva, a dosad je riješeno njih 3.063, odnosno više od 65 posto. Ta područna služba pokriva PGŽ, Ličko-senjsku i Istarsku županiju.

Iako na razini Hrvatske većina zahtjeva još uvijek nije riješena, a vjerojatno će ih još pristizati, umirovljenici mogu računati na to da će dodatak na koji imaju pravo na osnovu supružnikove mirovine na kraju dobiti za svaki mjesec koji je uslijedio nakon podnošenja zahtjeva, a najranije od 1. siječnja ove godine.

Taj dodatak ovisit će, naravno, o tome kolika je bila supružnikova mirovina, procjena je da će dodatak u prosjeku biti 67,79 eura, ili 510 kuna.

No, država je ograničila visinu mirovine koju netko može imati nakon što zatraži dodatak, odnosno dio obiteljske mirovine. U tom slučaju njegova ukupna mirovina, nakon pridruživanja dodatka, ne može prelaziti 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM).

Do 1. siječnja ove godine to je značilo da građani ni uz dodatak iz obiteljske mirovine ne mogu imati ukupnu mirovinu veću od 824,8 eura, odnosno 6.214 kuna, no u međuvremenu je zbog usklađivanja mirovina i ta vrijednost povećana.

Tako uz svoju starosnu ili invalidsku mirovinu te dodatak od obiteljske, odnosno mirovine bračnog druga, ukupna mirovina može biti 851,97 eura, što je 6.545 kuna.

Zakon predviđa i to da u taj izračun ne ulazi mirovina koju netko dobiva iz inozemstva. To znači da onaj tko ima, primjerice, pet tisuća kuna svoje mirovine može dobiti i dodatak obiteljske mirovne od oko tisuću i pol kuna, bez obzira na to dobiva li inozemnu mirovnu od primjerice 300 ili 500 eura.

Ukidanje smanjenja

Povećanje obiteljske mirovine za deset posto stvorilo je mogućnost da se građanima koji su umjesto odlaska u obiteljsku mirovinu, jer je ona iznosila tek 70 posto supružnikove, izabrali primati svoju mirovinu sada pokaže isplativijom opcijom da zatraže obiteljsku mirovinu.

No, u HZMO-u ne raspolažu podatkom koliko je korisnika zbog povećanja obiteljske mirovine zatražilo prekid isplate osobne mirovine i prelazak na obiteljsku mirovinu.

Ako je i bilo takvih slučajeva, oni su vjerojatno rijetki jer je malo vjerojatno da je ta opcija isplativija i od kombinacije osobne mirovine i dodatka obiteljske mirovine.

Sva ta povećanja pogurala su ove godine troškove mirovina na gotovo 50 milijardi kuna, odnosno, kako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi, trošak mirovina u ovoj će godini biti 6,56 milijardi eura.

No, ta je računica rađena prije nego što je Vlada objavila da u ovoj godini uz povećanje obiteljskih i najnižih mirovina, te dva usklađivanja, slijedi i ukidanje smanjenja mirovina određenih prema posebnim uvjetima.

Riječ je o umanjenju mirovina po posebnim uvjetima koje je određeno još prije 12 godina za mirovine veće od 3.500 tisuće kuna, odnosno 464 eura, i ti su umirovljenici cijelo ovo vrijeme bili zakinuti kod usklađivanja.

Ono što bi im donijelo usklađivanje »pojelo« je smanjenje po zakonu iz 2009. godine. Vlada će sada to smanjenje prvo spustiti na pet posto u srpnju, da bi ga u potpunosti ukinula od 1. siječnja sljedeće godine.

Tako bi prema sadašnjim procjenama mirovine dodatno trebale rasti za 96.343 korisnika čije su mirovine određene prema posebnim propisima. Najvećim dijelom, više od dvije trećine, to su braniteljske mirovine.