ZAGREB – Iako se u ovom trenutku još ne zna kada će točno biti unutarstranački izbori u HDZ-u, po svemu što se službeno i neslužbeno može čuti iz ove stranke oni će se održati u statutarnom roku, odnosno u proljeće sljedeće godine. U tom je smislu ovog ponedjeljka, iako ne do kraja precizno, govorio i sam predsjednik HDZ-a Andrej Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje.

– Bit će u roku i bit će iduće godine – rekao je Plenković nakon zajedničke sjednice predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a.

Naime, izjava koja bi potpuno otklonila bilo kakve dvojbe bila bi ona da je Plenković rekao da će izbori biti u roku, ali da će biti održani u prvoj polovini sljedeće godine kada istječu mandati svim članovima vodstva stranke osim njegovog koji istječe 17. srpnja. Odgovarajući pak na novinarsku konstataciju da to onda znači da će izborni sabor biti u svibnju Plenković je rekao da to još nije definirano. To bi pak onda, ako bi se poštovali statutarni rokovi, jedino moglo značiti da bi se izborni sabor, skup kojim se završava unutarstranački izborni ciklus, mogao biti i prije.

Stranački dužnosnici bliski Plenkoviću na upit o unutarstranačkim izborima ponavljaju njegovu rečenicu od ponedjeljka da će se oni održati u roku i iduće godine. Tako nam je na to pitanje jučer odgovorio i novi politički tajnik HDZ-a, Ante Sanader. S druge strane, iz krugova unutarstranačke oporbe također se mogu čuti mišljenja da će unutarstranački izbori ipak biti u prvoj polovini sljedeće godine.

Statut je jasan

– Ne postoji druga solucija. Statut je jasan. I ovaj novi i onaj stari. Oba kažu da mandat stranačkim dužnosnicima traje četiri godine. Tako da ne postoji nikakva mogućnost da bi netko mogao aktualni Statut protumačiti na bilo koji drugi način. Jedini način na koji bi se izbori mogli odgoditi jest taj da se sazove sabor stranke i izmijeni Statut. Međutim, veliko je pitanje bi li to na saboru prošlo i kako bi na takvo nešto reagirali izaslanici – kaže jedan član HDZ-a blizak stranačkoj oporbi.

Naime, zadnji izborni sabor HDZ-a održan je 28. svibnja 2016. i na njemu su izabrani svi vodeći ljudi stranke osim samog Plenkovića koji je predsjednik postao 17. srpnja iste godine nakon što je do tadašnji prvi čovjek HDZ-a Tomislav Karamarko, izabran samo koji mjesec ranije, dao ostavku jer nije uspio provesti preslagivanja Vlade.

Neslužbena informacija da se u Plenkovićevom užem krugu razmatra mogućnost odgađanja unutartranačkih izbora pojavila se krajem prošle godine, a kao razlog se navodila činjenica da ni jedna stranka ne provodi svoje izbore samo nekoliko mjeseci prije održavanja parlamentarnih.

Test za stranku

Kao drugi razlog navodila se činjenica da Hrvatska u prvih šest mjeseci 2020. predsjeda EU-om, te da ne bi bilo oportuno paralelno s tim provoditi unutarstranačke izbore koji bi mogli rezultirati čak i promjenom na čelu stranke, a time i Vlade. Navodno se razmatrala i varijanta da bi se izbori u HDZ-u mogli održati ujesen ove godine, ali je ta solucija definitivno otpala nakon što je HDZ u svibnju loše prošao na izborima za Europski parlament na kojima je dobio tek nešto više od 22 posto, što je najlošiji rezultat stranke na bilo kojim izborima na državnoj razini.

Predstojeći izbori, ma kada na kraju oni bili, bit će i veliki test za samu stranku budući da će po prvi puta svi članovi izravno glasati za predsjednika, a da mogu birati između više kandidata. Na izborima u srpnju 2016. HDZ je imao 208.277 članova, ali nitko nije dovodio u pitanje te spiskove budući da je postojao samo jedan kandidat.

– Može se čuti iz nekih organizacija da se članovi žale da im nisu stigle uplatnice kojima bi platili članarinu. Moguće je da to nema nikakve veze s izborima i da se radi o nespretnosti stranačke administracije u lokalnim organizacijama. Naime, po Statutu pravo glasa ima samo onaj član koji je u šest mjeseci prije izbora podmirivao svoje obveze. Naravno, može se donijeti i odluka kao prije četiri godine da svi mogu sudjelovati bez obzira na to jesu li plaćali članarinu – kaže jedan član HDZ-a sklon unutarstranačkoj oporbi.