Društvo hrvatskih književnika ocijenilo je kako se srbijanskim Zakonom o kulturnom nasljeđu poseže za hrvatskom nacionalnom kulturnom, književnom, jezičnom i identitetskom baštinom nastojeći prisvojiti ono što srpskoj kulturi po znanstvenim, povijesnim i uljudbenim kriterijima ne pripada.

Upravni odbor DHK u izjavi u četvrtak napominje kako su proučavateljima književnosti, filolozima i čitavoj hrvatskoj kulturnoj javnosti dobro poznata dugogodišnja srpska prisvajanja i uzurpiranja dijela hrvatskoga teritorijalnog, književnog, jezičnog i kulturnog nasljeđa uopće, a napose onog dijela koji se odnosi na književnost hrvatske renesanse i baroka.

Upravni odbor DHK u izjavi u četvrtak napominje kako su proučavateljima književnosti, filolozima i čitavoj hrvatskoj kulturnoj javnosti dobro poznata dugogodišnja srpska prisvajanja i uzurpiranja dijela hrvatskoga teritorijalnog, književnog, jezičnog i kulturnog nasljeđa uopće, a napose onog dijela koji se odnosi na književnost hrvatske renesanse i baroka.

Sve je to strategija, naglašava Upravni odbor, poznate političke svijesti i pragme da se Hrvatima, i ne samo njima, kao usudbenim susjedima, oduzme ono što su sami stvorili u duhu vlastite tradicije i što je ugrađeno u temelje društveno-povijesnih mijena koja su oblikovala današnji kulturni, politički i nacionalni identitet hrvatskoga naroda.

“DHK ne kani objašnjavati zašto su aktualna zbivanja u srpskom političkom i kulturnom životu poražavajuća za odnose između dvaju susjednih naroda”, stoji u Izjavi u kojoj se podsjeća na misao Antuna Gustava Matoša iz ožujka 1907. gdje se navodi da Srbi “smatraju često i Hrvatsku srpskom zemljom, dok mi Srbije ne smatramo zemljom hrvatskom”.

Tako je, napominje DHK, očigledno i danas. DHK srpsku književnost ne smatra hrvatskom, a od srpskih institucija i srpske javnosti traži da hrvatsku književnost i hrvatski jezik poima u skladu s povijesnom istinom i filološkim činjenicama, ne proglašavajući tuđu kulturu i nasljeđe vlastitima – niti jednom političkom propagandom, niti pamfletima, niti, što je osobito zabrinjavajuće, zakonom u najvišim političkim forumima, stoji u Izjavi.

DHK poziva kulturnu javnost Republike Srbije i književnička društva u Srbiji, napose srpske vlastodršce i zakonodavce, da povuku neutemeljen i štetan Zakon o kulturnom nasljeđu, a srpsku intelektualnu javnost da nastoji oko vlastitoga kulturnog nasljeđa.

“U stilu hrvatskoga komediografa Marina Držića: “Stav’te pamet na poštenje…”, poručili su iz DHK.