Država je posljednjih godina u nekoliko navrata snižavala stope poreza na dodanu vrijednost, posebice na hranu, no građanima to nije donijelo niže cijene tih proizvoda, ni u vrijeme kad je Hrvatska imala stope inflacije ispod dva posto, a ni u prošloj godini kad je zabilježena rekordna inflacija od početka devedesetih.

Posljednje intervencije u PDV bile su prošle godine u proljetnom paketu antiinflacijskih mjera kad je snižen PDV na isporuku plina, a kako se poskupljenje energenata ne bi prelilo na hranu Vlada je na pet posto spustila stopu PDV-a, primjerice, na dječju hranu, jestivo ulje, maslac, margarin, svježe meso, voće, povrće, jaja, ribu…

Tako su primjerice meso, voće i povrće za koje je PDV snižen s 13 na pet posto trebali pojeftiniti za sedam posto, dok su cijene za menstrualne potrepštine, za koje je stopa PDV-a snižena na s 25 na 13 posto, trebale biti niže za oko deset posto.

No, uz sve pozive na odgovornost i s društvenu solidarnost, pokazalo se da građani od toga nisu imali koristi. I nije to samo dojam na osnovu cijena u trgovinama, nego je to pokazala analiza koju je sačinila porezna uprava na osnovu podataka prikupljenih od gotovo 30 tisuća poduzetnika koji se registrirani u djelatnosti trgovine.

No, ne bave se svi oni trgovinom na malo, pa su za analizu učinaka snižavanja PDV-a na cijene u maloprodaji bili bitni podaci za 2.183 tvrtke.

Rast profita

– Analizom podataka iz zaprimljenih PDV-obavijesti utvrđeno je da porezni obveznici nisu snizili cijene u iznosu sniženog PDV-a na dan 1. travnja 2022. u odnosu na ranije razdoblje, nego su sniženje stope PDV-a iskoristili za povećanje marže ili troškova poslovanja.

Dodatno, analiza je pokazala da osim što su cijene na dan 1. travnja 2022. uglavnom zadržane ili uvećane, da je već dana 30. travnja 2022. godine došlo do daljnjeg povećanja cijena za te skupine proizvoda. Iz provedene analize na temelju naknadne procjene učinka razvidno je da se širenjem primjene snižene stope ne mogu osigurati željeni efekti sniženja cijena za obuhvaćene proizvode, zaključak je Porezne uprave.

U skladu je to s nedavno objavljenom analizom Hrvatske narodne banke da je na dio domaće inflacije, koja je lani iznosila 8,5 posto, odnosno četiri petine ukupne godišnje inflacije najviše utjecao rast profita domaćih poduzeća. On je činio čak 60 posto domaće inflacije.

Posljednji krug snižavanja PDV-a godišnje je značio 2,1 milijardu kuna ili 279 milijuna eura manje prihoda u državni proračun, cilj je bio da se taj novac prelije u džepove građana, ali se to nije dogodilo, osim u onom dijelu koji se odnosio na snižavanja PDV-a na plin, a Porezna uprava uz svoj zaključak nudi i argumente u vidu preciznih brojki po skupinama trgovaca koji su kroz njihov obrazac izjašnjavali kako su se kretale njihove cijene.

Tako se tek trećina poduzetnika, njih 33,21 posto, izjasnila da su snizili prodajne cijene u iznosu sniženog PDV-a, preostale dvije trećine ili nisu snižavale cijene ili je to ovisilo o proizvodu.

No, Porezna je prikupila podatke o kretanju cijena prije snižavanja PDV-a i mjesec dana nakon toga, odnosno na kraju travanja prošle godine. Čak i oni koji su snizili cijene od 1. travnja, u gotovo punom iznosu sniženja PDV-a za većinu proizvoda, prethodani su mjesec podigli cijene, a učinili su to još jednom i prema kraju travnja, pa je i kod njih efekt snižavanja cijena niži od onoga što je država htjela postići smanjenjem stopa PDV-a.

Tako su, primjerice, za svježe voće cijene prije snižavanja PDV-a porasle za 1,20 posto, pa su od 1. travnja snižene sedam posto, što odgovara očekivanom smanjenju, a onda su opet u istom mjesecu porasle 1,53 posto. U nepuna dva mjeseca cijene su se, u ovom slučaju voća, tako mijenjale da je krajnji efekt bio tek polovinu onoga što je trebala donijeti snižena stopa. I to kod poduzetnika koji su se izjasnili da su od 1. travnja snizili cijene sukladno snižavanju PDV-a.

Loše iskustvo

Najviše poduzetnika iz sektora trgovine, njih 34, 04 posto iskreno se izjasnilo da su zadržali postojeće cijene ili su ih tek neznatno snizili, a Porezna uprava upozorava da je kod nekih grupa proizvoda došlo i do povećanja cijene, uglavnom kod svinjskog mesa ili ribe.

– Kretanje cijena proizvoda kod ove grupe poduzetnika pokazuje da su zadržali postojeće cijene (uz male razlike) te da je sniženje stope PDV-a prevaljeno u korist marže ili troškova poslovanja, a ne u korist krajnjih kupaca, navode iz porezne uprave.

Nekoliko mjeseci nakon snižavanja stopa PDV-a na dio prehrambenih proizvoda, otvorene su rasprave o tome koliko je to dosta imalo utjecaja na maloprodajne cijene, a trgovci su se branili da zbog stalnog pritiska rasta proizvođačkih cijena hrane cijene i nisu mogle pasti onoliko koliko je Vlada oslobodila poreznim promjenama. Ima i u tome sigurno neke istine, ali teško će biti izmjeriti koliko je bio utjecaj inflacije, a u kojem se omjeru radi o zadržavanju razlike u blagajnama trgovaca.

Da im ovo drugo nije strano, pokazuje i to da su i raniji krugovi snižavanja PDV-a, a bilo ih je proteklih sedam godina nekoliko, uglavnom slabo ili nikako utjecali na snižavanje cijena. Rezultat je to što je Hrvatska lani imala rast cijena hrane veći od EU prosjeka i što su cijene hrane u Hrvatskoj već premašile prosječne cijene u EU-u.

Nakon ove analize Vlada će morati prilično oprezno pristupati bilo kakvim promjenama stopa PDV-a, pa je malo vjerojatno da će pozitivno odgovoriti i na zajednički zahtjev Udruge Glas poduzetnika (UGP), Udruge hrvatskih malih mljekara, Udruga proizvođača paškog sira i Grupacija mesnih industrija koji traže da se uvede jedinstvena stopa PDV-a pet posto na prehrambene proizvode.

Pritom ističu da smanjenje sopa PDV-a nije obuhvatilo proizvode poput sirnih namaza, mesnih prerađevina, salama i pršuta, koji se i dalje oporezuju s 25 posto PDV-a, a s 25 posto oporezuju se i zamrznuto meso i riba.