Dekani niza fakulteta usprotivili su se donošenju dvaju pravilnika koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo u javno savjetovanje, a reguliraju korištenje vlastitih prihoda visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova od dobivenih donacija, školarina, EU fondova… U njima se, među ostalim, propisuje da fakultet donaciju veću od 30.000 eura može koristiti tek nakon dobivene suglasnosti MZO-a, najmanje 15 posto prihoda od školarina mora utrošiti na podmirenje materijalnih rashoda, a uvećanje plaće temeljem EU projekata ne smije premašiti 30 posto mjesečne osnovne bruto plaće. Riječ je, kažu na sveučilištima, o udaru na autonomiju sveučilišta koji ide na štetu sustava visokog obrazovanja, a traže od ministra znanosti Radovana Fuchsa da povuče pravilnike iz javne rasprave. Radi se o značajnim iznosima, koji na godišnjoj razini prelaze 750 milijuna eura.

Štetne posljedice

– Donošenje pravilnika za posljedicu može imati dugoročne negativne i štetne posljedice za razvoj Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu jer utječe na financijsku samostalnost fakulteta i ostvarenje strateških ciljeva razvoja. To se prvenstveno odnosi na podizanje infrastrukturne kvalitete potrebne za provođenje nastavnih planova i programa te znanstvenoistraživačke djelatnosti, koji se u značajnoj mjeri financiraju iz vlastitih prihoda, upozorili su s tog fakulteta. Fuchsove pravilnike o mjerilima i načinu korištenja namjenskih prihoda te nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda kritizirali su i s Metalurškog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Učiteljskog i Grafičkog fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje…. Jedna od ključnih zamjerki jest i ta da je javna rasprava iznimno kratka i traje samo osam dana.

Pobunili su se i iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, kojima je neprihvatljivo da su tako važni pravilnici u e-savjetovanje pušteni na kraju mandata i tik pred same izbore, dok je fokus cjelokupne javnosti na predizbornoj kampanji. Nikakvog prethodnog savjetovanja s akademskom zajednicom po ovom pitanju nije bilo, kao ni socijalnog dijaloga sa sindikatom, a rok za savjetovanje s javnošću od samo osam dana ograničava smislenu raspravu o sadržaju tih dokumenata, poručuju. Sadržaj je pravilnika, kažu, nedorečen, ne propisuje se ili ograničava vrsta poslova temeljem kojih je moguće ostvariti vlastite prihode, što može dovesti do apsurdnih situacija u kojima javne ustanove konkuriraju poslovnim subjektima na tržištu u segmentima koji nisu od javnog interesa. Umjesto toga, ograničavaju se uvećanja plaća te nude nefleksibilna i nelogična rješenja, tvrde u sindikatu i traže povlačenje pravilnika.

Prije izbora

U javnu se raspravu uključila i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja tvrdi da se ministar Fuchs odlučio »provući« pravilnike na brzinu prije izbora, kako bi uveo veću kontrolu nad sustavom.

– Ovo je udar na autonomiju sveučilišta, prvi put u povijesti donose se takvi pravilnici. Ministar to želi donijeti prije izbora jer sad nitko ne obraća pažnju, a to je vrlo kompleksna materija. Zakonska osnova im je loša, a trebalo je to raspraviti sa sveučilištima i institutima, da se vide posebnosti. U pravilniku piše da se iz studentskih školarina plaća profesoru da ide na znanstveni skup. Pa što je to?!, čudi se Divjak.

Tvrdi da su ovakvi pravilnici neprovedivi, da nemaju zakonsku osnovu, da se kose s već sklopljenim EU projektima, da su napravljeni bez ikakve analize o tome kakve će posljedice izazvati.

– Ako netko ima dva velika EU projekta, i iz toga se isplaćuju plaće, nema razloga ograničavati ih. Ljudi će otići iz sustava. Morate dati mogućnost da se plaće uvećaju, ne iz državnog proračuna, nego temeljem vlastitih sredstava, koje zarade na tržištu, preko projekata, upozorava Divjak. Tvrdi da se iza ovih pravilnika krije namjera jačanja ovlasti ministra i političke kontrole nad sustavom. »Prvo je uvedeno ocjenjivanje koje ide odozgo, a onda pitanje financiranja koje se regulira odozgo. To direktno utječe na autonomiju sveučilišta. Nisam protiv kontrole, financijska kontrola mora biti, ali ne temeljem nečeg što nije provjereno i što će nam dalje narušiti materijalnu osnovu i kadrovsku sliku. Plaće u sustavu ne privlače mlade, a onda još uzimati novce od projekata, potpuno je pogrešno«, tvrdi.