Danas počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe, dodatka koji Vlada isplaćuje kao dio šireg paketa mjera za građane. Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će ukupno 7.057 korisnika, za što je osigurano gotovo 850.000 eura iz državnog proračuna.

Zanimljivo je da su korisnici ove naknade većinom žene, i to u dvije trećine slučajeva, dok muškarci čine 35 posto korisnika. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su da korisnik nema mirovinu, niti je osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, a uz to i prihod kućanstva u prethodnoj godini po članu obitelji ne prelazi taj iznos od 120 eura. Uz to korisnik ne može istovremeno biti i korisnik naknada socijalne skrbi, niti ostvaruje pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, te također ne može biti korisnik ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Radi se dakle u pravilu o osobama koje niti imaju mirovinu, niti imaju socijalnu naknadu. Iz HZMO-a napominju da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada, i to osobno u područnom uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

Prema odluci Vlade, ova će se vrsta naknade povećati od nove godine sa 120 na 150 eura, te je u proceduru upućen prijedlog izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Izmjenama se predlaže i ublažavanje uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, uvjet sa sadašnjih 20 godina neprekidnog boravišta na području Hrvatske od dana podnošenja zahtjeva smanjuje se na 10 godina, te povećava prihodovni cenzus, sa 120 na 300 eura po glavi kućanstva.

Omogućava se i ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu i u slučajevima kada je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju. Također, omogućila bi se i isplata naknade na adresu korisnika i putem pošte. Za provedbu izmijenjenog zakona trebat će u 2024. osigurati dodatnih 13,7 milijuna eura, u 2025. gotovo 16 milijuna, a u 2026. 16,1 milijun eura, a u Vladi očekuju da broj korisnika naknade sa sadašnjih 6.841 korisnika naraste na minimalno 13.400, pa je riječ o trajnoj mjeri.