Gošća ‘Točke na tjedan’ televizije N1 bila je bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković.

Od trenutka kad je Bojan Glavašević napustio SDP spekulira se o zajedničkom djelovanju?

– Mi se još dovoljno ne poznajemo ovog trena osim percepcije koja postoji o nečijem javnom djelovanju. Motiva ima, a u što će se pretvoriti, pokazat će vrijeme. Moj motiv za ulazak u politiku nije povezan s Glavaševićem, niti ima veze s njegovim izlaskom iz SDP-a. Ako dođe do poklapanja, u jednom trenu možda i dođe do nekakvog okupljanja.

Jeste li decidirani oko toga da ne želite stranku?

– Nisam unaprijed odbila kao nešto što ne dolazi u obzir, rekla sam da predstavlja samo jedan formalan čin, koji dolazi na samom kraju procesa okupljanja ljudi oko ideja. Želim okupiti ljude koji su stručni u svojim područjima i reći zajedno ćemo tražiti najbolje ideje i rješenja kako vidimo Hrvatsku 2025. godine i 10 godina nakon toga i da ponudimo građanima konkretan program i plan, a ne izlaziti s nekakvim površnim parolama.

I sudac Mislav Kolakušić najavljuje angažman, inzistira na pitanjima korupcije, razgovarate li s njim, jeste li uspostavili neki kontakt?

– Inicijalni kontakti su uspostavljeni, kao i s Glavaševićem i nekim drugim, no to nije dovoljno da kažemo da ćemo nastupati jednog dana zajedno.

Šuška se da ste bili na kavi s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor?

– Komuniciram s širokim spektrom ljudi, neki od njih dolaze i iz redova bivših članova HDZ-a, a možda su neki i dan danas članovi te stranke.

Privlačim najprije mlade ljude

Postoje ljudi možda u toj stranci koji žele suradnju s vama?

– Postoje različiti motivi razgovora, fokusirana sam na mlađe generacije – ljude u naponu snage, kreativne i koji nisu kompromitirani u svojim karijerama, a imaju zdravu ambiciju i viziju što mogu dati društvu, naravno to nije dovoljno i potrebno je i neko iskustvo.

Bavite se “otimanjem članstva” možda u dvije najveće stranke?

– Ne, privlačim najprije mlade ljude. Što se tiče razgovora s Kosor, izuzetno cijenim gospođu Kosor, prije svega zbog njezina javnog djelovanja sada kada nije dio struktura vlasti. Bio je to obostrano koristan razgovor za sada.

Na kojem spektru biste se pozicionirali?

– Najjednostavnije bi bilo reći od centra prema lijevom, ali tu su i konkretna pitanja o kojima treba pričati. Neke ideje u Njemačkoj i Francuskoj oko kojih se ovdje dijelimo su opći civilizacijski standard koji prihvaćaju i desne stranke, a u RH još uvijek vlada veliko nerazumijevanje temeljnih pojmova. U ekonomskim sferama kada bi se govorilo konkretno i nacrtala optimistična slika mislim da bi bilo nešto za svaku boju bez obzira na to što bih ja sebe načelno rekla da sam lijevo.

Bi li na toj slici bilo brodova, vidimo situaciju s Uljanikom?

– Čulo se jako puno oprečnih stavova o bodogradnji. Meni se čini da je način na koji je do sada potpomagala brodogradnju neodrživ. Treba imati jasnu strategiju i široku sliku što se time dobiva. Čini mi se da to nije tako. Radnici Uljanika nisu prvi koji su ostali bez nekoliko plaća, no nije svima država iz nekog fonda isplatila pripadajuća sredstva. Ako je Vlada mogla u slučaju lex Agrokora oformiti nelegitimnu skupinu, prema odredbama Zakona o Vladi mogla ni legitimno pozvati različite stručnjake i oformiti radnu skupinu koj bi mogla reći što je najbolje za Uljanik.

Treba li nam lex specialis za Uljanik?

– Ne, to bi značilo da država ne može osmisliti suvisli pravni okvir.

Razočarao ju Plenković

Je li vas Plenković u nekom smislu razočarao, neugodno iznenadio?

– Da, očekivala sam modernog proeuropskog političara, koji je stasao u briselskim hodnicima, tamo su neki elemetarni pojmovi o tome što znači pojam vlasti morali ili trebali biti poznati. I tu se možemo vratiti na moje motive ulaska u politiku – ja sigurno nisam prva osoba koja nije dobila drugi mandat, ima niz primjera, ljudi se s time pomire i povuku. No jedno je kad imate korupciju u smislu da je netko nešto primio ispod stola za donošenje neke odluke, a potpuno drugačije kad u svom kabinetu okupljate ljude i osmišljavate zakonodavna rješenja, dajete povlaštene informacije od kojih će neki imati koristi i potom mjesecima gledate u oči javnosti i govorite neistine, pa Saboru, Povjerenstvu … to je prezir prema vladavini prava i institucijama.

U nijednoj stranci niste prepoznali da biste mogli vidjeti iste vrijednosti za koje se zalažete, što je s SDP-om, što njima zamjerate?

– Dominantna stranka oporbe je već duže vrijeme opterećena samom sobom, njima zamjeram što se nisu držali svoje uloge u demokratkim procesima jer ne postoje sebe radi, nego radi građana kao brana onima koji su na vlasti. Sve što su radili bilo je vrlo mlako.

Nije zainteresirana za Pantovčak

Jeste li zainteresirani za izalazak na europske izbore?

– Osobno za njega nisam nikad bila zainteresirana.

Zašto?

– Jer mi se čini da Pantovčak ne može biti pokretač promjena, koje su nam nužne odmah. Daleko od toga da uloga predsjednika države nije bitna i ako pričamo o promjenama i vratimo se unatrag, dolazak predsjednice itekako ima veze s tim. Ona je prva koja je balansirala na samom rubu svojih ustavnih ovlasti, na neki je način potaknula dijalog netrpeljivosti popuštanjem prema fašističkim simbolima, izrazito destruktivnim djelovanjem prema institucijama, oko smjene šefa tajne službe i prema Povjerenstvu. Mislim da meni protokolarna uloga ne stoji, a makar ne zasjela u neku fotelju, da budem onaj koji će kritizirati argumentima i mislim da sam tu više korisna ako me društvo treba.

Imate li premijerskih ambicija?

– Najiskrenije za izgovoriti takvu rečenicu trebala bih još jako puno puno uložiti u samu sebe da bih kad se pogledam u ogledalo mogla biti dorasla toj funkciji, a zasad neću otvarati tu mogućnost kao što zatvaram prema Pantovčaku.