Kolektivno pregovaranje je najbolji alat za postizanje dostojanstvenog rada / Foto IVICA GALOVIĆ/PIXSELL
Kolektivnim ugovorima u Hrvatskoj je obuhvaćeno tek 46,5 posto radnika, iako bi prema EU direktivama i preporukama pokrivenost trebala iznositi barem 80 posto, a u Italiji ona iznosi 100 posto
povezane vijesti
U Hrvatskoj je kolektivnim ugovorima obuhvaćeno tek 46,5 posto radnika što je jako daleko od europskih direktiva i preporuka prema kojima bi pokrivenost kolektivnim ugovorima trebala iznositi barem 80 posto. Stanje je posebno loše u privatnom sektoru u kojem granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, te drvnoj industriji, ali i trgovini u kojoj je granski kolektivni ugovor potpisan prošlog tjedna – rečeno je na panel raspravi pod nazivom »Stop utrci prema dnu – Javni novci samo uz kolektivni ugovor!« održanoj u povodu 7. listopada, Svjetskog dana dostojanstvenog rada.
Akcijski planovi
Sve europske zemlje su obvezne štititi i promicati kolektivno pregovaranje, a ako je pokrivenost kolektivnim ugovorima manja od 80 posto, države članice EU-a bit će obvezne izraditi i provesti nacionalne akcijske planove za povećanje obuhvaćenosti. Načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin kaže da su stoga već pozvali socijalne partnere da iznesu svoje ideje i prijedloge.
Jedan od prijedloga je da se tvrtke koje nemaju sklopljen kolektivni ugovor isključe iz postupaka javne nabave, iako takva mogućnost već postoji u Zakonu o javnoj nabavi, ali je fakultativna, odnosno nije obavezna, dok je s druge strane teško dokazati postojanje prava iz kolektivnog ugovora, odnosno potrebno je osmisliti model ili dokument kojima će se to dokazivati. Klišanin kaže da bi tome mogla pomoći e-baza kolektivnih ugovora, čija je izrada u završnoj fazi.
U »utrci prema dnu«
Dostojanstven rad svakako podrazumijeva primjerenu i pravednu plaću od koje radnik i njegova obitelj mogu primjereno živjeti u vlastitom domu. Znajući da polovina naših radnika prima neto plaću ispod 1.130 eura neto, a gotovo ih je dvije trećine ispod prosjeka od 1.315 eura neto, mnogi sigurno ne osjećaju da je njihov rad dostojanstven, te osjećaju da i oni postaju dio »utrke prema dnu«. Poslodavci ne želeći odgovoriti na zahtjeve i razvoj prava svojih radnika radije krenu zapošljavati radnike iz drugih područja i zemalja, a koji pristaju na tu nižu razinu prava. Takvom konkurencijom novopridošlih radnika ruše se radni, ali i društveni standardi, poručio je predsjednik NHS-a Darije Hanzalek. |
– Upravo na način na koji to traže europski sindikati i Nezavisni hrvatski sindikat i mi tražimo od Vlade da se javni novac svih hrvatskih građana, na javnim natječajima, dodjeljuju tvrtkama koje imaju kolektivne ugovore, jer samo kolektivni ugovor osigurava dostojanstven rad, poručila je predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić pozvavši sve tvrtke u telekom industriji da sklope kolektivne ugovore i osiguraju primjerenu plaću za sva radna mjesta. Prema njezinim riječima, u toj najprofitabilnijoj industriji 70 posto radnika ima plaću manju od prosjeka Hrvatske, iako je 50 posto radnika visoke stručne spreme.
Socijalni slučajevi
– Telekom operateri stalno povećavaju cijene usluga građanima, ali radnici od toga nemaju ništa. Danas su siromašni radnici, a sutra će biti siromašni umirovljenici i socijalni slučajevi, istaknula je Mamić.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek naglasio je da je dostojanstven rad za sve radnike u Hrvatskoj važan za sprečavanje »utrke prema dnu«, kako ne bismo ostali bez naših radnika, građana i bez naše budućnosti.
– Bogate multinacionalne kompanije u Hrvatskoj trebaju promovirati dostojanstven rad, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Moramo davati jasne poruke da investitori koji namjeravaju iskorištavati naše ljudske i prirodne potencijale, izvlačiti iz zemlje dobit i rušiti naše radne standarde – jednostavno nisu poželjni, poručio je Hanzalek.
Ministarstvo rada u idućem razdoblju namjerava provoditi niz aktivnosti usmjerenih na bolji život hrvatskog radnika, a jedna od tih aktivnosti je promicanje kolektivnog pregovaranja kao najboljeg alata za postizanje dostojanstvenog rada, navodi Klišanin i dodaje da radnici danas ne traže samo dobru plaću, nego i usklađenost poslovnog i privatnog života, poštovanje radnog vremena, zaštitu na radu i edukacije. Priznaje da su zbog nedostatka radne snage sindikati danas u boljoj pregovaračkoj poziciji i »s pravom koriste moment da malo jače pritisnu poslodavce i s njima sjednu za stol«.
Uvjeti života
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. emeritus Ljubo Jurčić na konferenciji je istaknuo kako bi minimalna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 1.000 eura, prosječna plaća bi trebala biti 2.000 eura, a plaća visokoobrazovanog stručnjaka s minimalno dvije godine radnog staža 3.000 eura.
– Da bismo postigli dugoročnu održivost gospodarstva, moramo pomiriti tri bitna područja – imati obrazovane ljude za nove tehnologije, ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka i očuvanu prirodu, ističe Jurčić i navodi da je plaća od 2.000 eura prag nakon kojega se ljudi prestaju iseljavati. »Plaće nam rastu, ali nam je nos još uvijek ispod vode jer su nam se cijene ulaskom u europodručje zbog sistema spojenih posuda izjednačile, ali nisu i plaće, pojasnio je Jurčić.
Iako skandinavske zemlje imaju dugu povijest socijalnog pregovaranja, zbog čega im je pokrivenost kolektivnim ugovorima danas na razini od 88 posto, Belgija i Francuska imaju još veću pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, a najveća je u Italiji i iznosi 100 posto.
Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, građani EU-a zahtijevaju da poboljšanje uvjeta života bude prioritet u idućem mandatu tijela Europske unije. Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) ove godine obilježava dan dostojanstvenog rada uz poruku »Radnici zaslužuju mir i demokraciju«.
