ZAGREB Idućeg tjedna na snagu stupa novi zakon o dadiljama, koji će roditeljima za čije mališane nema mjesta u dječjim vrtićima osigurati kvalitetnu skrb za dijete, a nezaposlenim ženama koje su dosad preživljavale čuvanjem djece na crno pružiti mogućnost da im to postane zanimanje. Prema novom zakonu, poslove dadilje u okviru registriranog obrta obavljat će za to educirane osobe, a prostor u kojem čuvaju djecu, ako to nije stan roditelja, morat će, kao i oprema, udovoljavati posebnim standardima. Dadilje će moći istovremeno čuvati najviše šestero djece u dobi do 14 godina, uključujući i vlastito dijete u dobi do 10 godina. Ako dadilja čuva i dijete mlađe od godinu dana, u skupini će moći biti najviše petero djece, a dadilja će se smjeti brinuti najviše o jednom djetetu s teškoćama u razvoju. Posao dadilje moći će obavljati osobe koje imaju srednjoškolsko obrazovanje i stručno su osposobljene za tu djelatnost.
Osim dadilja koje će to postati putem tečaja, djelatnost dadilje bez dodatnog osposobljavanja moći će provoditi diplomirani odgojitelji, te osobe sa završenim pedagoškim, psihološkim, edukacijsko-rehabilitacijskim studijem ili studijem socijalnog rada i sestrinstva. Oni će, da bi postali dadilje, odslušati samo pedagoške predmete.
Ovo je velik korak za Hrvatsku, a nadamo se da će lokalna samouprava to prepoznati i sufinancirati našu djelatnost. Ekonomska cijena dadilja od 2.500 kuna mnogim roditeljima nije dostižna – ističe Vesna Rašić, predsjednica udruge dadilja. Posebni će problem, kaže, biti dadilje koje čuvaju djecu u domu roditelja jer se njima ne isplati prijaviti obrt, pa bi na tome, ako se za njih ne nađe neko rješenje, mogao pasti plan dokidanja crnog tržišta teta-čuvalica.
Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadiljama će izdavati nadležni obiteljski centri koji će ujedno voditi i Registar dadilja, a roditelji će s dadiljama sklapati posebne ugovore. Dadilja će moći zaposliti i pomoćnu dadilju, koja neće morati imati završenu edukaciju za taj posao, a u tom slučaju njih će se dvije moći skrbiti o skupini od najviše osmero djece. Ako u istom prostoru rade dvije dadilje, ukupan broj djece povećava se za šestero, što znači da će se u jednom prostoru dadilje moći skrbiti o najviše dvanaestero djece.
Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj usluge čuvanja djece pruža više od 15.000 dadilja, dok ih je svega nekoliko stotina obrazovano za tu djelatnost. Za dadilje koje se ne budu pridržavale propisa zakon predviđa i kazne od 2.000 do 15.000 kuna, no u Hrvatskoj udruzi dadilja nadaju se da inspektori neće krenuti na teren do ožujka 2014., kada završava prijelazno razdoblje za prilagodbu novom zakonu. Prve legalne dadilje počet će, predviđaju u udruzi, zbog usklađivanja propisa raditi tek krajem 2013. godine.