Prošlo je pola godine otkad je cjepivo protiv koronavirusa stiglo u Hrvatsku i kada su njime cijepljeni prvi građani i zaposleni u zdravstvu. Iako već postoje studije koje su pokazale da imunost stečena određenim cjepivima, u prvom redu onima koje se baziraju na glasničkoj RNK, traje puno duže nego što se u početku vjerovalo, većina cijepljenih početkom godine opravdano postavlja pitanje hoće li unatoč stečenoj imunosti, nakon isteka od 210 dana moći korisiti EU digitalnu COVID-potvrdu.

U odgovorima na ovo pitanje stručnjaci naglašavaju da je zaštitino djelovanje cjepiva još uvijek nedovoljno poznato iz jednostavnog razloga što nije proteklo dovoljno vremena za donošenje konkretnijih zaključaka. Ipak, svi se slažu da je 210 dana koliko traje tzv. COVID-putovnica, u prvom redu administrativna odredba te da u sadašnjoj situaciji u kojoj niti jedna europska zemlja nije dosegnula ciljanu cijepljenost stanovništva, ne bi trebalo inzistirati na trećoj dozi.

Prof. dr. Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci podsjeća da je nedavno objavljena studija u časopisu Nature pokazala da je humoralna imunost, odnosno imunost temeljena na protutijelima, stečena cijepljenjem gRNK cjepivima postojana barem godinu dana i da nas dobro štiti od brzoširećih varijanti virusa koje su trenutačno u opticaju, što uključuje i delta soj.

Pomicanje granica

– Slično tomu britanske studije pokazuju da i vektorska cjepiva kao primjerice Astra Zeneca imaju sličan postojani zaštitni učinak u razdoblju do godine dana. Na osnovi navedenog, mislim da oni koji su potpuno cijepljeni s nekim od navedenih cjepiva odobrenih u Europskoj uniji, Biontech/Pfizer, Moderna, Oxford/AstraZeneca ili Johnson&Johnson, ne trebaju razmišljati o trećoj dozi jer za to zasad nema potrebe, ističe Polić.

Građani koji su drugu dozu cjepiva primili još u siječnju i kojima će prema trenutačno aktualnoj matematici za izdavanje COVID-potvrda one isteći u kolovozu, prema njegovu mišljenju, ne bi trebali imati problema s konzumiranjem svojih prava i nakon protoka od 210 dana od primanja druge doze cjepiva.

– Dugotrajnost zaštitnog djelovanja cjepiva je još uvijek nedovoljno poznata jer jednostavno nije proteklo dovoljno vremena da bi se moglo sigurno utvrditi koliko ona iznosi. Kao što sam već naveo, postoje ozbiljne studije koje govore o postojanosti imunosne zaštite stečene cijepljenjem od najmanje godine dana. Dakle, granica od 210 dana je politički dogovorena granica na temelju spoznaja u vrijeme dogovora te vjerujem da će se ona pomicati na godinu i više dana kako budu pristizali sve čvršći dokazi o postojanosti zaštite. Budući da niti u EU-u nije još cijepljena većina stanovništva, mislim da bi inzistiranje na trećoj dozi koja bi bila potrebna za produženje sadašnje COVID-putovnice bilo nepotrebno i štetno što se tiče cjepnog obuhvata i zaštite što većeg broja ljudi prije jeseni i što se tiče protoka ljudi unutar EU-a, smatra Polić.

Slično razmišlja i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Vladimir Mićović. Prema njegovim riječima, sljedeće će doze cjepiva prethodno cijepljeni trebati primiti kada budu ispunjena dva osnovna znanstveno utemeljena uvjeta.

Dr. Vladimir Mićović / Foto M. GRACIN

Modificirano cjepivo

– Prvi se odnosi na dokaz trajanja imunosti protiv aktualnih varijanti virusa nakon potpuno provedenog cijepljenja postojećim cjepivima, a drugi je prilagodba cjepiva novim varijantama virusa koje nas brinu i koje imaju potencijal izbjeći imunosni odgovor te proizvodnja i distribucija takvih novih varijanti cjepiva. Dakle, za slučaj pojave nekih novih još zahtjevnijih mutanata i inačica bolesti COVID-19 pripremaju se modificirane varijante cjepiva, postojećih i onih u stvaranju, a koja bi eventualno mogla trebati te biti dostupna u sljedećim razdobljima i kao sezonska cjepiva. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, vjerojatno je da će od kraja tekuće godine biti dostupna prilagođena cjepiva, a imunost stečena potpunim cijepljenjem protiv bolesti COVID-19 zasad je bila procijenjenog trajanja oko jedne godine. Bez temeljite znanstvene analize i dokaza rezultata cijepljenja i daljnjih promjena virusa, a ne samo projekcija očekivanja, nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti potrebu i način održavanja individualne i kolektivne imunosti protiv COVID-19, kaže Mićović dodajući kako je sasvim izvjesno da će potpuno cijepljenje štititi i više od sadašnjih sedam mjeseci te da će rok zaštite sukladno znanstvenom praćenju biti pomaknut na osam, 10, 12 ili više mjeseci. Taj epidemiolog smatra da se građani koji su još početkom godine cijepljenjem stekli imunost protiv koronavirusa ne trebaju brinuti zbog eventualnih administrativnih prepreka.

– Istraživanja na tom polju intenzivno traju jer je neophodno utvrditi potreban protok vremena kada se ljudi koji su se u potpunosti cijepili odnosno preboljeli docjepljuju postojećim, odnosno možebitno modificiranim varijantama cjepiva na kojima se radi. Po logici stvari, protokom se vremena utvrđuje učinkovitost postojećih cjepiva i njihovo vrijeme trajanja kroz razinu, kvalitetu i trajanje imunosnih odgovora kako u prethodno navedenim tako i u situaciji nakon preboljenja kada se imunosni odgovori produžuju cijepljenju. Spomenuta znanstvena istraživanja na ovom području intenzivno traju i to na velikom broju ispitanika s posebnim fokusom na sve aspekte tzv. humoralnog i staničnog imunosnog odgovora u smislu utvrđivanja dugotrajnog COVID-a i zaštitnog odgovora čovjeka memorijskim stanicama koje bi mogle dugotrajnije štititi od mogućnosti asimptomatskog zaražavanja, obolijevanja te posebno hospitalizacije i smrtnih ishoda.

Dok se ne utvrdi krajnji rok zadovoljavajućeg zaštitnog učinka cijepljenja postojećim cjepivima, nastavljamo intenzivnom kampanjom cijepljenja stanovništva prvom i drugom dozom koja nas pored već utvrđenih i dobro poznatih općih, epidemioloških mjera može uvesti u relativno sigurno razdoblje nastavka niske razine širenja virusa u populaciji te mirnijeg gospodarskog i društvenog života u zajednici. Posebno treba naglasiti kako nas i posljednja najzahtjevnija varijanta indijskog mutiranog delta virusa, inačica B.1.617.2, posebno brine. Nakon potpunog cijepljenja dvjema dozama postojećih cjepiva osigurava izuzetno visok ukupan stupanj zaštite od gotovo 90 posto. Stoga svi naši građani koji su u potpunosti cijepljeni objama dozama mogu biti mirni i sigurni, pogotovo kad su u pitanju oblici bolesti s teškim kliničkim slikama koja mogu dovesti do hospitalizacija te smrtnih ishoda.

Zaostajanje

Nadalje, svi cijepljeni mogu biti spokojni i zbog administrativne zaštite u smislu dobivanja odgovarajućih potvrda i dokumentacije potrebne za putovanja, odlaska na rad u inozemstvo, što je posebno važno za pomorce i ljude koji zbog svojih profesija i zanimanja to moraju ostvariti. U tom su smislu posebno aktualni dokumenti kao što su: COVID-putovnice, žute cjepne knjižice, posebno važne pomorcima te druge potrebne potvrde i svjedodžbe koje se izdaju na zahtjev u smislu dokaza o provedenom cijepljenju, preboljenju te testiranju, poručuje Mićović.

02.06.2021., Bregana – Ministar policije Davor Bozinovic na granicnom prijelazu Bregana demonstrirao kako funkcinira prelazak granice sa EU digitalnom COVID potvrdom. Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Hrvatska, kao i veći dio Europe, uz manje iznimke, trenutačno bilježi relativno nisku pojavnost virusa. Budući da je slična situacija zabilježena i prošlog ljeta, da bi već ujesen svijet ušao novih lockdown, a u Hrvatskoj je sezona naprasno prekinuta polovicom kolovoza, postavlja se pitanje kakav se scenarij može očekivati ove jeseni. Naime, broj ljudi sa stečenom imunosti, bilo kroz preboljevanje ili cijepljenje, neusporedivo je veći nego prije godinu dana. Ipak, s pojavom novih varijanti, kod svake se mutacije postavlja pitanje koliko ranije stečena imunost može štititi pojednice od virusa.

– Niska pojavnost virusa, unatoč dominaciji zaraznijih varijanti poput alfa, beta ili delta soja, jest posljedica s jedne strane masovnijeg cijepljenja i većeg broja imunih ljudi, a s druge strane ljetnih uvjeta i većeg boravka ljudi na otvorenom prostoru što ne pogoduje širenju virusa. No to nikako ne znači da je virus »oslabio«. Virus je i dalje među nama te se uglavnom širi u populaciji koja nije stekla zaštitnu imunost. U ovoj je situaciji jako važno da se cijepljenjem obuhvati što veća populacija stanovništva, od 60 do 70 posto ako je moguće, kako bismo jesen dočekali s 80 do 85 posto imunih osoba, što uključuje i one koji su preboljeli bolest. Kod nas trenutačno zabrinjava trend smanjenja broja ljudi koji se žele cijepiti, unatoč dovoljnom broju dostupnih doza cjepiva. Tu zaostajemo za zapadnoeuropskim zemljama i kod nas se trenutačno cijepljenost ukupnog stanovništva jednom dozom kreće oko 36,3 posto, a sa završenim cijepljenjem oko 25,9 posto. Uz one koji su stekli zaštitnu imunost preboljavanjem bolesti, a to je negdje između 20 i 25 posto, to još uvijek nije dovoljno da nas zaštiti od novih epidemijskih valova, poglavito s visokozaraznim varijantama virusa. Dok god postoji 30, 40 i više posto neimunih ljudi, epidemijski će se valovi i dalje javljati u našoj zemlji. To poglavito vrijedi za jesen kada ćemo više boraviti u zatvorenim prostorima gdje se lakše događa prijenos virusa u visokoj dozi što dovodi do brzog razvoja i širenja bolesti, upozorava Polić.

Mićović pak podsjeća kako rizik širenja postojećih, a pogotovo novijih varijanti virusa postoji i dalje, o čemu svjedoče aktualne, nepovoljnije epidemiološke situacije u svijetu. Osim vrlo nepopularnih te društveno i gospodarski pogubnih, ali nužnih, preventivnih epidemioloških mjera zatvaranja, izolacije, samoizolacije, smanjenja mobilnosti, okupljanja i sličnog, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a naglašava da je svakom pojedincu i zajednici u cjelini na raspolaganju jedna od najučinkovitijih i najprihvatljvijih mjera – cijepljenje.

Optimalan razmak

– Prema našemu iskustvu s domovima za starije u PGŽ-u, gdje je već na početku godine postignuta visoka cijepljenost korisnika od preko 85 posto, otada nije bilo smrtnih slučajeva niti hospitalizacija cijepljenih. Usuđujemo se pretpostaviti da će i eventualna težina i posljedice budućih epidemijskih valova COVID-19 ovisiti najviše o uspjehu i obuhvatu provedbe tog vrhunskog, medicinskog, preventivnog postupka individualne i kolektivne zaštite. S boljim cjepnim obuhvatom zasigurno ćemo više uživati u opuštenom društvenom životu, kao i spriječiti potrebu za novim zatvaranjima i ograničenjima kretanja koja generiraju strahovite gospodarske, društvene, zdravstvene, psihološke i druge posljedice. Stoga buduća epidemiološka slika i kvaliteta života više nije samo u rukama virusa nego i nama pojedincima i društvu u kojemu participiramo.

Sadašnja cijepljenost odrasle populacije u Primorsko-goranskoj županiji, koja će tijekom sljedećeg tjedna preći 50 posto cijepljenosti odraslog stanovništva prvom dozom, daje nam podstrek za uporan i kontinuiran nastavak proaktivnog pristupa u daljnjoj promociji svih dobrobiti koje ćemo ostvariti u zajednici ako taj posao nastavimo s jednakim entuzijazmom i učinkovitošću bez obzira na eventualne dvojbe koje vezano za cijepljenje pokazuje, istina, jedan znatno manji dio populacije u našoj sredini. Također, moramo naglasiti kvalitetan početak cijepljenja i mlađih adolescenata između 12 i 17 godina koji je započeo s primjerenim odazivom mladih ljudi i njihovih roditelja nakon kampanje koju su pokrenuli liječnici školske i sveučilišne medicine u svojim ordinacijama, kaže Mićović ističući kako sva dosad primjenjivana cjepiva protiv COVID-19 imaju, doduše, tek nešto smanjenu, ali i dalje visoku učinkovitost i protiv delta varijante virusa, pogotovo ako su primijenjene obje doze cjepiva kojim se primovakcinacija provodi dvjema dozama. Zbog toga, kao i zbog činjenice da Hrvatska u ovom trenutku ima dovoljne količine cjepiva, cijepljenje drugom dozom više se ne odlaže do krajnjeg roka za cijepljenje, nego se građani naručuju i cijepe u što kraćem optimalnom razmaku. Za AstraZenecino cjepivo to je nakon mjesec dana, a za Pfizerovo nakon tri tjedna.

Patriotska dužnost

Prema njegovim riječima, što ranije cijepljenje objema potrebnim dozama onih koji iz bilo kojih razloga to dosad nisu učinili i provedba svih propisanih i već opće poznatih preventivnih protuepidemijskih mjera, trebale bi omogućiti i sigurnu turističku sezonu koja se već počela zahuktavati. Cijepljenje i provođenje preventivnih mjera, prema Mićovićevu mišljenju, stvar su osobne odgovornosti, ali i posebne, obvezujuće odgovornosti svih gospodarskih, društvenih, javnih i političkih subjekata s ciljem sigurne budućnosti pojedinaca, obitelji, lokalne, nacionalne i globalne ljudske zajednice.

Polić također smatra da je cijepljenje protiv koronavirusa trenutačno jedan od najvažnijih zadataka cjelokupnog društva u ovom trenutku.

– Zasad nam turistička sezona ide u dobrom smjeru i na tragu smo oporavka što je dobro za našu ekonomiju i razvoj. No jako zabrinjava trend smanjenja broja cijepljenih u posljednjih nekoliko tjedana. Dolaskom ljeta i smanjenja broja oboljelih, izgleda da je sve više onih koji odustaju od cijepljenja valjda misleći da je epidemija iza nas i da se ona neće vratiti. To je naivno i sebično razmišljanje koje nas može ponovo dovesti u tešku situaciju. Unatoč ljetu, virus se i dalje širi, a s migracijama unutar zemlje i dolaskom brojnih turista izvana može se očekivati i veća cirkulacija virusa. Sa svakim povećanjem broja novooboljelih u pojedinim županijama ili cijeloj zemlji iznad određenog broja dovodimo se u rizik da će te županije ili područja biti proglašena crvenim ili crnim zonama u koje turistima iz pojedinih zemalja neće biti moguće doći, što će usporiti naš ekonomski oporavak. Širenje virusa, poglavito delta varijante, može dovesti do postupnog puzajućeg razvoja novog vala epidemije već i tijekom kolovoza, nešto slično onome što smo vidjeli i prošle godine, što bi moglo eskalirati najesen i ponovo opteretiti naš zdravstveni sustav. Jedina prava zaštita i prevencija jest cijepljenje što većeg broja ljudi tijekom ljetnih mjeseci. Rekao bih da je cijepljenje u ovom trenutku jedan od najvažnijih zadataka u našem društvu, gotovo patriotska dužnost svakog pojedinca ako želimo imati mirnu, socijalno i kulturno bogatu te ekonomski prosperitetnu jesen, zaključuje Polić.