Na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite govorilo se i o dosad počinjenim greškama u suočavanju s pandemijom.

“Tko radi taj i griješi, ali ja u našim rezultatima ne vidim nekih većih grešaka”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Da smo bar znali…

Nastavio je Davor Božinović.

“I dalje učimo i sigurno ćemo i dalje učiti. Kad gledamo unatrag, ono što smo naučili, što je važno a što u početku ne samo mi nego i cijeli svijet, primjenjuju kroz nacionalne odluke, mislim da smo mi zahvaljujući prije svega epidemiolozima, relativno u komparaciji s drugima, počeli primjenjivati mjere na način da smo favorizirali otvorene prostore u odnosu na zatvorene. Bilo bi puno bolje da smo svi skupa tada znali da boravak na otvorenom uz pridržavanje mjera, govorim o distanci i maskama kad se ne može održavati distanca, prozračivanju prostora, da su to recimo to bili pokazatelji da je znanost svjetska o tome govorila na početku kao danas, onda bi od početka te mjere primjenjivali i pretpostavljam da bi se bolje nosili i u svijetu i u Hrvatskoj, to je nešto o čemu i u našim razgovorima često spominjemo.

Zato se i vraćamo na ovo s početka – boravak vani da, ali boravak vani mora biti boravak vani, a ne u improviziranim terasama koje ne znači boravak vani. Boravak u zatvorenom – mora biti maska, mora biti distanca, otvoreni prozori.. neka se napravi ta prozračnost jer je činjenica da se virus ne širi samo kapljično nego i aerosolom, a tamo gdje ima strujanja zraka, onda se te čestice raspršuju i ne stvara se dovoljno jaka koncentracija koja bi zarazila osobu. To se na početku nije komuniciralo, ne ovdje nego u svijetu, a važno je i vrlo jednostavno”, rekao je Davor Božinović.

Nedostaje ključni podatak

Krunoslav Capak je kazao kako i danas postoji jako puno nepoznanica oko virusa, prije svega vezano uz imunost nakon prebolijevanja.

“To nam je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. Ne znamo ni koliko traje zaštita nakon cijepljenja. Ne znamo ni prenose li virus oni koji su cijepljeni, što se više cijepimo to ćemo više znati. Što se tiče klasičnih epidemioloških mjera, rano smo ih počeli primjenjivati. Među prvima smo blokirali granice, pričali smo o higijeni, bilo smo jedna od prvih zemalja na svijetu koja je uvela strogi lockdown koji je doveo do velikog uspjeha u prvom valu. Time smo suzbili u 5. mjesecu bolest na nulu. Jako malo zemalja je to uspjelo.

Danas je to puno teže, posljedice su ogromne i zato pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo i rekli smo da nećemo uvoditi lockdownove i policijske satove iako smo imali težak period. Nadamo se da ćemo našom strategijom koja se bazira na dnevnim procjenama držati epidemiju pod kontrolom. Ako nas usporedite s drugim zemljama, mi i dalje stojimo dobro. Imamo među najblažim mjerama u Europi, a brojke novozaraženih i hospitaliziranih nam nisu loše u usporedbi s drugima”, rekao je Capak.

Nadovezala se Alemka Markotić.

“U ovih godinu dana smo puno naučili puno toga o brigi za bolesnike u bolnicama koje su pretvorene u covid bolnice, kako zaštititi pacijente od dodatnih infekcija, koju dijagnostiku primjenjivati, virus je svako malo pokazivao svoja nova lica. To je virus s bezbroj ili milijun lica. Shvatili se da je to ozbiljna bolest od koje se umire. Akutni dio bolesti može se staviti pod kontrolu, ali kod jednog broja ljudi ostat će kronične posljedice. Svatko onaj kome su mjere dosadile neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu.. Nažalost, 13 posto onih koji su završili u bolnici kod nas su umrli. Za to zasad nema lijeka, a do kraja života se oni koji prebole mogu boriti s ozbiljnim posljedicama. Svatko se treba boriti da izbjegne infekciju, pa i po cijenu nekih sitnih zadovoljstava kojih se treba odreći”, rekla je Markotić.