Članica Znanstvenog savjeta Vlade RH, molekularna biologinja Andreja Ambriović Ristov kaže kako su mjere koje će danas biti predstavljene, a početkom idućeg tjedna stupaju na snagu zapravo vrlo blizu lockdownu.

“Premijer i vlada moraju balansirati između ekonomije i zdravlja, ali ovo su vrlo stroge mjere i treba ih tako i shvatiti. Što se tiče zabrane kretanja među županijama, nažalost, to je potrebno. Trebalo je učiniti možda neke mjere ranije, ali sad smo tu gdje jesmo i treba ove mjere ozbiljno shvatiti i poštovati ih i pokušati epidemiju staviti pod kontrolu”, rekla je za RTL Direkt.

Poslala je i savjet građanima kako se ponašati za Božić.

“Preporučila bih da se nose maske, ali to nije baš tako jednostavno. Imamo tjedan dana do Badnjaka, neka svi razmisle da u subotu počnu jednu svoju malu samoizolaciju. Imaju dovoljno vremena, gotovo šest dana da prate svoje zdravlje, da svaki respiratorni, gastrointestinalni, bilo kakvu temperaturu shvate kao alarm.

Ako u tih šest dana ipak budu izolirani puno je manja vjerojatnost da će prenijeti virus svojim najbližima, pogotovo onim starijima koji mogu imati ozbiljniju bolest. Bilo bi dobro da razvuku stol maksimalno koliko mogu i da budu što dalje jedni od drugih i kada ne jedu da stave maske”, ističe Ambriović Ristov.

Kaže da se ne treba još radovati zbog laganog pada broja novih slučajeva, jer to mogu biti samo oscilacije.

“Dva zadnja dana je statistički značajan pad, ali to nije dovoljno da bismo se veselili. Jedino strože mjere i poštovanje svih mjera može povući broj zaraženih povući prema dolje. Broj hospitaliziranih i umrlih kasni za brojem novooboljelih.

I danas je kolega Polašek rekao da je otprilike 19 dana prosječno vrijeme od trenutka kad se netko zarazi do trenutka kada premine. To treba biti upozorenje svima nama da mjere nisu napravljene da nekome pokvare Božić već da u siječnju nemamo ponovno eksploziju, a krenuli smo od velikog broja i da ne dođemo do broja koji neće biti ugodan ni za izgovoriti”, ističe Ambriović Ristov.

Kaže kako smo prije tri tjedna imali daleko više zaraženih nego smo znali.

“Čim pređemo oko pet posto pozitivnih u uzorku koji istražujemo, a imali smo već i više od 40%, zapravo uopće više ne znamo koliko imamo zaraženih i jedino po čemu možemo pratiti epidemiju je broj hospitaliziranih i broj preminulih, dakle broj je bio puno veći”, zaključila je.

Tvrdi da nema šanse da cjepivo može promijeniti našu gensku strukturu.

“Adenovirusna cjepiva se ne ugrađuju u genom, iskustvo s njima je ogromno. Imamo ga kroz 30 godina, 25 godina se testira kao sredstvo za gensku terapiju tumora kod pacijenata koji imaju tumor, koji su imunokompromitirani i nije se pokazalo da ima štetne posljedice.

Javnost ne zna, ali u veljači je odobreno prvo cjepivo temeljeno na adenovirusu protiv ebole, a to je bila velika epidemije u nekim afričkim državama. To nije prvo cjepivo koje će biti odobreno. Stanice koje su različitog podrijetla, bilo da su embrionalne, iz fetusa ili su stanice tumora od nekih ljudi koji su nažalost imali tumor, to su stanične linije koje koristimo već godinama. To su samo stanice, nisu ljudi.

Za velik broj lijekova su u razvoju korištene, biološki llijekovi, koriste se takve stanice. Zašto je to sada problem, zašto nije bio prije? Nema fetusa. Adenovirusi koji se uzgajaju na tim stanicama se pročiste i nema nikakvih tragova proteina iz tih stanica koje, opet, nisu fetusi”, rekla je ova znanstvenica za RTL, navodeći da ćemo, bez obzira na to kakva bila dinamika procjepljivanja, sigurno još idućih šest mjeseci morati nositi maske.