Europska komisija preporučit će nastavak mjera za ublažavanje rasta cijena struje i plina i u ovoj godini, iako je trenutna situacija povoljnija nego prošle zime – skladišta plina su puna, cijene energenata su daleko niže nego prošle godine, a države su osigurale alternativne dobavne pravce, neovisno o Rusiji. Europska je komisija krajem studenog prošle godine Vijeću EU-a predložila produljenje nekoliko hitnih mjera EU-a koje su uvedene prošle godine radi rješavanja energetske krize.

Ograničavanje cijene plina trebalo je završiti u veljači ove godine, no ministri energetike su uoči Božića dogovorili primjenu te mjere sve do siječnja 2025. godine. Za očekivati je da će preporuku Europske komisije prihvatiti i hrvatska Vlada, tako da ćemo i cijelu ovu godinu imati zamrznute cijene plina i struje.

Očekivanje EK-a

Iako su prema preporukama Vijeća EU-a države članice trebale postupno ukidati neselektivne mjere potpore za rješavanje energetske krize, Europska komisija je procijenila da će većina članica ukinuti te mjere, ali da to »nije slučaj u Hrvatskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj i Portugalu, za koje se predviđa da će značajne mjere još biti na snazi i iduće godine«. Iz tog razloga Komisija ne očekuje ni da će Austrija, Belgija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska i Slovačka iskoristiti uštede koje bi proizašle iz ukidanja energetskih mjera za smanjenje proračunskog deficita.

U Hrvatskoj bi Vladino zamrzavanje cijene plina trebalo završiti 31. ožujka, a s prihvaćanjem preporuke Europske komisije to bi se trebalo produljiti do roka koji je predložila Komisija, odnosno do siječnja iduće godine. Podsjetimo, posljednje ograničavanje cijene energenata Vlada je donijela u rujnu u sklopu petog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena koji je za cilj imao održati nisku cijenu električne energije, s obzirom na to da je ograničenje cijene plina već prije dogovoreno do kraja ožujka ove godine. Cijena električne energije za građane, javne ustanove, županije, gradove, općine, škole, vrtiće, bolnice, domove za starije i nemoćne, vjerske zajednice i druge institucije, ali i za srednje i malo poduzetništvo, ostaje ista, naglasio je tada premijer Andrej Plenković, za što je Vlada izdvojila 288 milijuna eura.

Električna energija

Zbog Vladine intervencije na tržištu energenata cijena električne energije za kućanstva ostala je ista, s tim da je polugodišnji prag povišen s 2.500 kilovatsati na 3.000 kilovatsati, a to je značilo da kućanstva mogu potrošiti više struje po povoljnijoj cijeni.

Kako bi ilustrirao primjerom koliko su mjere Vlade utjecale na manje račune za struju građana u 2022. godini, premijer je kazao da bi račun za struju, koje su građani platili 40 eura, da nije bilo tih mjera platili 136 eura. To znači da je ukupna mjesečna ušteda građanima iznosila 96 eura, a godišnja 1.153 eura. U 2023. godini, kada je cijena struje na tržištu nešto pala, mjesečni račun za istu potrošnju kao u godini prije građani bi bez mjera Vlade plaćali oko 75 eura, a s mjerama Vlade plaćali su ga 40 eura, što je mjesečna ušteda od gotovo 35 eura, a godišnja oko 418 eura.

Za zadržavanje niskih cijena plina Vlada je izdvojila 179 milijuna eura, a iz Vlade su se pohvalili da Hrvatska ima najjeftiniji plin kad je riječ o glavnim gradovima u zemljama Europske unije. Plenković je tada podsjetio da, osim građana Budimpešte, Zagrepčani zahvaljujući mjerama Vlade plaćaju najnižu cijenu plina, a isti je slučaj i sa strujom. Naglasio je i da prosječna cijena plina za kućanstva u Europskoj uniji iznosi 107 eura po megavatsatu, a u Hrvatskoj 47 eura.

Određenim tvrtkama skuplji plin, ali jeftinija struja

Poduzeća koja koriste tzv. usluge zajamčene opskrbe plinom i strujom – koju je HEP dužan pružati poduzećima čiji su opskrbljivači plinom i strujom zapali u teškoće ili su raskinuli ugovore s kupcima – od početka ove godine plaćat će skuplji plin, za 9,4 posto, ali i jeftiniju električnu energiju, za 5,7 posto, u odnosu na sadašnje cijene, objavila je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Poduzetnici u zajamčenoj usluzi isporuke električne energije tako od prvog siječnja plaćaju prosječnih 15 centi za kilovatsat, umjesto dosadašnjih 16 centi. Velika poduzeća, nakon što im je cijena kilovatsata bila zamrznuta na 23 centa, plaćat će tržišnu cijenu. Što se tiče zajamčene opskrbe plina, HEP u cijenu isporuke mora uračunati cijenu nabave plina od 4,9 centi po kilovatsatu, za razliku od dosadašnjih 4,5 centi.

Tvrtkama i dalje ostaje Vladina pomoć u plaćanju plina kroz dodjelu vaučera od dva centa za potrošeni kilovat, ali uz uvjet da je godišnja potrošnja manja od 10 gigavatsati. Mali poduzetnici koji ne koriste usluge zajamčne isporuke struje zahvaljujući Vladinoj pomoći struju plaćaju 6 centi po kilovatsatu.