RIJEKA – Sektor dobitnik u krizi svakako su nekretnine, rekla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na nedavnom Kongresu menadžera u Opatiji, pa smo je pitali što se dalje na tom tržištu očekuje, odnosno kakva su predviđanja HNB-a o daljnjem kretanju cijena nekretnina.

– Cijene nekretnina u Hrvatskoj niz godina snažno rastu, mi to doista osjećamo, no Hrvatska tu nije izuzetak, iako mi imamo taj dodatni uzrok porasta cijena nekretnina, a to je potražnja nerezidenata, osobito u jadranskom dijelu Hrvatske. Ta potražnja sigurno neće nestati još neko vrijeme, za što imamo dva razloga. S jedne strane, to je ulazak u eurozonu, što Hrvatsku čini sigurnijom zemljom, odnosno ona se tako percipira, i drugo je ulazak u zonu Schengena, što također povećava atraktivnost Hrvatske za građane Slovenije i Italije, znači nama susjednih zemalja, kojima onda nekretnine u Hrvatskoj postaju još atraktivnije nego sada.

Troše se zalihe

Tako će još neko vrijeme očito biti izražen pritisak na rast cijena nekretnina, ali će se najvjerojatnije pod utjecajem prijetnje recesije u zemljema EU-a taj pritisak smanjiti. Hoće li doći do pada, zasad je prerano o tome govoriti, procjenjuje Švaljek. Kaže da je jedan od razloga za usporavanje rasta cijena nekretnina – poskupljivanje kredita.

– Svima koji su možda računali da uzmu u budućnosti kredit za kupnju nekretnine, sada s mogućim povećanjem troškova zaduživanja, s povećanjem kamata, takve planove možda postane teže realizirati, što će se naravno odraziti na tržište nekretnina, kaže Švaljek. Na pitanje hoće li građani radi konverzije u euro upravo u banke donijeti svih 30-ak milijardi kuna, koliko se procjenjuje da ih je u optjecaju, ili će birati neke manje »uočljive« načine zamjene, Švaljek kaže da će ljudi dio gotovine koju drže kod sebe vjerojatno polako i trošiti.

– Naime, prema mojim saznanjima, trenutačno se pojačano kupuju neka trajna potrošna dobra pa se i na taj način troše te zalihe. No, dio gotovine završava sasvim sigurno na računima građana, što se vidi i na povećanju štednih depozita, a koliko je toga iz gotovine koja se nekad držala u, kako se kaže, »madracima i čarapama«, teško je reći, tim više što mi stalno spominjemo mogućnost da se duže vrijeme kune mogu mijenjati u eure, pa čak kod HNB-a bez naknade i bez ikakvog roka. To daje građanima sigurnost i prilično su relaksirani po tom pitanju, veli Švaljek.

Cijene u prva tri mjeseca porasle za 13,5 posto / Foto Ivica Galovic/ PIXSELL

Koristi od eurozone

Što se tiče očekivanog rasta kamata, ponovila je preporuku HNB-a građanima da nastoje ugovoriti kredite s fiksnom kamatom, pa i predugovoriti postojeće kredite s varijabilnim stopama te prijeći na kredite s fiksnim. To bi možda, kaže, u trenutku kad bi napravili takvu promjenu značilo nešto višu otplatnu ratu, ali bi je barem učinilo konstantnom u vremenu, ističe Švaljek.

– Središnje banke dižu ključne kamate i samo je pitanje trenutka kada će se to preliti na kredite. No, u Hrvatskoj imamo nekoliko okolnosti zbog kojih ne očekujemo takav porast kamatnih stopa kakav se već vidi u nekim članicama eurozone. Tako su prvi put kamatne stope na stambene kredite u Njemačkoj veće nego u Hrvatskoj, navodi Švaljek. Na primjedbu da je to možda zato što trenutno u biti imamo procikličku monetarnu politiku (jer je HNB otpustio rezerve bankama, što je morao zbog ulaska u eurozonu, ali je činjenica da je likvidnost povećana), Švaljek je odgovorila da je to »imalo i drugi efekt koji je pozitivan, a to je dakle sporije podizanje kamatnih stopa«.

Sandra Švaljek / Foto Tomislav Miletic/PIXSELL

– Ne možete imati dvije stvari u isto vrijeme. Ta proinflatornost, eventualna i sasvim teoretska, rekla bih, u potpunosti se izgubila jer kada pogledamo stopu inflacije u Hrvatskoj, ona je nešto viša nego u članicama eurozone, ali je prati i u svakom slučaju je niža nego u zemljama koje vode tzv. suverenu monetarnu politiku. Znači, mi imamo korist od ulaska u eurozonu, čak i kada se gleda sama stopa inflacije, analizira Švaljek. Na pitanje što očekuju u HNB-u, koliko će ključna stopa ECB-a ići gore, npr. do kraja 2023., Švaljek kaže da je teško to predvidjeti.

Ne očekuju recesiju

– Znamo da ECB ima namjeru na sljedećih nekoliko sastanaka Upravnog vijeća, dakle u sljedećih nekoliko koraka, i dalje podizati svoje kamatne stope. Do kada će to raditi, ovisi o nizu okolnosti, ali ECB vodi brigu i o tome da sam ne prouzrokuje ulazak u recesiju, jer više kamate znače manju potrošnju i investicije. Općenito se puno priča o negativnom, o rizicima u okruženju, ali naša sadašnja situacija nije loša: ona je povoljna pod utjecajem izuzetno dobre turističke sezone, što je utjecalo na sve druge djelatnosti, i ove godine će naša stopa rasta sigurno biti 5 posto, ako ne i više. No, već sad postoje neki znakovi usporavanja gospodarske aktivnosti. Ulazimo u četvrto tromjesečje u kojemu će situacija u okruženju, usporavanje europskih gospodarstava, prije svega njemačkog, utjecati i na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj.

– U 2023., godinu velikih neizvjesnosti i rizika, ući ćemo ipak s višom osnovom, odnosno višom gospodarskom aktivnošću nego smo očekivali. Međutim, u 2023. godini naravno vidimo potencijalno bitno usporavanje gospodarske aktivnosti. No, za Hrvatsku ne predviđamo recesiju, barem ne u nekom normalnom razvoju događaja, kada dakle ne bi došlo do potpune obustave opskrbe plinom, odnosno kada bi se EU uspio dovoljno opskrbiti energentima za zimu. To je još uvijek bazni scenarij za koji postoje dobre šanse, no naravno, geopolitička situacija na tržištu energenata sve diktira, rastumačila je Švaljek, koja je inače sudjelovala na panelu o tržišnim rizicima.