Ove se godine ne očekuje se značajniji pad cijena nekretnina, a zadnjih nekoliko godina tražene cijene su rasle većom stopom nego realizirane, što ukazuje da su tražene cijene previsoke, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) i poručuju da treba donijeti kvalitetan dugoročni program za stambeno zbrinjavanje.

Nepriuštivost nekretnina je veliki izazov sve većem broju hrvatskih građana, stoga je krajnje vrijeme da država odnosno jedinice lokalne samouprave počnu sustavno i analitički promišljati o primjerenim modelima jer postojeći ne postižu cilj, navodi se u priopćenju s 35. foruma poslovanja nekretninama, koji je u organizaciji HGK i Udruženja poslovanja nekretninama u petak i subotu održan u Šibeniku.

“Iako se od kraja 2022. bilježi usporavanje tržišta nekretnina, do kraja ove godine ne očekuje se značajniji pad cijena. Prisutan je manjak ponude u svim segmentima, pogotovo u novogradnji, a sve je veći problem i nepriuštivost nekretnina u većim gradovima na obali i Zagrebu”, upozoravaju iz HGK.

Kako navode, u zadnjih nekoliko godina tražene cijene stambenih nekretnina rasle su većom stopom nego realizirane, a razlika se u 2022. povećala u odnosu na 2021. te je iznosila 23 posto, “što ukazuje da su tražene cijene previsoke”.

“Prema podacima Burze nekretninama, indeks rasta realiziranih cijena lani je u odnosu na 2021. bio 14,75 posto na razini cijene Hrvatske, a prosječne realizirane/postignute cijene bile su 2.280 eura po metru kvadratnom na obali, 1.980 eura po kvadratu u Zagrebu te 1.804 eura po kvadratu u ostatku Hrvatske”, podatci su Komore.

Iako je, kako nadalje navode, ukupan broj transakcija stambenim nekretninama u prošloj godini porastao za 12,6 posto u odnosu na 2021. godinu, posrednici u prometu nekretninama zabilježili su usporavanje tog trenda krajem prošle i početkom ove godine, “što se pripisuje sve manjem broju građana koji žele kupiti ili si mogu priuštiti nekretnine s nerealno visokim cijenama”.

Trendovi će ovisiti o makroekonomskim i drugim pokazateljima

U HGK procjenju kako će aktivnost na tržištu nekretnina u ovoj godini ovisiti o uobičajenim makroeknomskim pokazateljima poput stope BDP-a, ali o tome hoće li doći do potrebne segmentacije i veće diferencijacije cijena, prema kriteriju novogradnja-rabljena nekretnina, ali i svih drugih kriterija.

“Neće se više lako i brzo prodavati rabljene, zapuštene nekretnine na neatraktivnim lokacijama, po nerealno visokim cijenama, jer se ‘potrošio’ fond kupaca koji su ih spremni ili u mogućnosti platiti, jer više nema APN-a koji je potaknuo mnoge da kupe preskupe nekretnine. Također, dovršeno je uvođenje eura, koje je snažno utjecalo na povećanu potražnju u 2022. godinu”, izjavila je predsjednica strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb Lana Mihaljinac Knežević.

Kako je istaknula, velik pad prosječnih cijena ne očekuje se u ovoj godini, pogotovo ne luksuznih novogradnji, jer će vrlo mali broj izgrađenih nekretnina u tom segmentu nastaviti nalaziti kupce.

Svaki treći kupac nekretnine na Jadranu stranac, najčešće iz EU-a

“Tržište na obali je pod značajnim utjecajem stranih kupaca, posebno tijekom 2021. i 2022. godini, a trend je nastavljen i u ovoj godini te je sada svaki treći kupac nekretnine na Jadranu stranac, najčešće državljanin EU-a”, ističu iz Komore.

Rast potražnje prati rast cijena svih vrsta nekretnina i zemljišta uz more. Novogradnje u većim gradovima dostigle su vrlo visoke cijene i kreću se od 3.000 eura do 5.000 eura pa čak i više, ovisno o lokaciji i standardu gradnje i opreme, te su postale teško dostupne hrvatskim građanima, kažu u HGK.

Država treba donijeti kvalitetan dugoročni program za stambeno zbrinjavanje

S obzirom na te trendove na tržištu nekretnina, naročito u smislu stambenih nekretnina i rješavanja stambenog pitanja, trgovci nekretninama su mišljenja da bi država trebala donijeti kvalitetan dugoročni program za stambeno zbrinjavanje.

“Prvenstveno mislim na gradnju stambenih parkova na državnom zemljištu, nedaleko od većih gradova. Primjerice da se grade stambeni parkovi na zemljištu lokalne samouprave, novi kvartovi s kompletnom infrastrukturom, školama, vrtićima, sadržajima naselja, organiziranim javnim prijevozom, na lokacijama oko 30-ak kilometara od većih gradova”, predlaže dopredsjednica Udruženja trgovaca nekretninama pri HGK Jasminka Biliškov.

Cijene takvih stanova, poručuje, trebale bi biti značajno povoljnije, i za kupnju i za dugoročni najam.

Gotovo sve države EU-a imaju modele priuštivog stanovanja, različiti su, ali generalno se temelje na javno-privatnim partnerstvima kojima se na tržište puštaju priuštivi stanovi za najam, podsjećaju iz HGK.

Uz stanje na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, proljetno izdanje Foruma poslovanja nekretninama bilo je fokusirano i na edukaciju te je najavljeno pokretanje online edukacije za stručni ispit za agenta u posredovanju prometa nekretnina – HGK Masterclass.