ZAGREB – Značajni porast cijena svakodnevnih namirnica na policama domaćih dućana i trgovačkih lanaca tema je koja je posljednjih tjedana sve prisutnija među komentarima kupaca, krajnjih potrošača, ali i među domaćim poljoprivrednicima koji nastoje držati korak s plasmanom uvoznih proizvoda. U Hrvatskoj je poskupjelo voće, povrće, ulje, kruh, žitarice, a najavljuje se i poskupljenje još nekih proizvoda s kojim domaća poljoprivreda nema veze, a koje će zasigurno zagorčati život kupcima – kava. Teško je objasniti zašto su cijene nekih proizvoda otišle gore od 20 do čak 100 posto u odnosu na lanjsko razdoblje, ali i predvidjeti koje će još namirnice postati skuplje u narednim mjesecima kad trgovci isprazne police kako bi ih napunili novom robom. Trgovci su se zasad odlučili na stjecanje ekstra-profita, no izvjesno je da će se u utrci za dodatnom zaradom najvjerojatnije i sami morati početi boriti za potrošače, prije ili poslije, spuštanjem cijena, famoznim »akcijama«.

No, do toga malog preokreta, domaći će kupci morati izdvajati više iz novčanika ili obilaziti više trgovina u potrazi za jeftinijim namirnicama. S druge pak strane stižu upozorenja da su cijene žitarica inicijalno otišle gore 30-50 posto zbog svjetskih trendova, a, primjerice, spomenuta kava mogla je poskupjeti jer je Brazil povisio cijenu nepržene kave na najveću razinu u posljednjih sedam godina. Uzimajući u obzir računice ekonomista da čak 30 posto prosječnog kućnog budžeta odlazi na hranu i piće, građani će u svakodnevnoj kupnji još više paziti što kupuju i u kolikoj količini. Primjerice, domaće suncokretovo ulje s donedavnih 9 ili 10 kuna skočilo je na 13, 14 pa i 15 kuna, preciznije »popularnih« 14,99 kuna. Što se tiče otkupnih cijena za žitarice i uljarice, u zadnje dvije tri godine one su porasle, dok se u stočarskoj proizvodnji ne vidi nikakav pomak u korist proizvođača. Osim toga, otkupne cijene mlijeka ponovo padaju i iznose od 2,5 do 3 kune, a mljekari se suočavaju s poraznom situacijom da se zbog 22-postotnog rasta cijene stočne hrane opasno približila cijeni otkupa litre mlijeka.

Mato Brlošić / Foto Arhiva NL

Neopravdano i nerealno

Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore ne dvoji da su nove maloprodajne cijene na trgovačkim policama neopravdane i nerealne jer su otkupne cijene tek pojedinih poljoprivrednih proizvoda ostale iste ili neznatno korigirirane, i to prije svega zbog realnog poskupljena repromaterijala za uzgoj. No, ni to poskupljenje nije utjecalo značajnije na korigiranje otkupnih cijena proizvoda poljoprivrednika da bi lančano opravdalo nepopularne poteze trgovaca.

– Cijena repromaterijala koji ulazi u proizvodnju porasla je i za više od 50 posto. Samo za ilustraciju, mineralno gnojivo skočilo je za čak 40 posto, a otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda podignule su se za 10 do maksimalno 20 posto ili su ostale iste. Naprimjer, otkup pšenice uvećan je za 10 do 15 lipa po kilogramu, a štruca kruha u dućanu prosječno je porasla za jednu kunu. Od kilograma pšenice možete dobiti štrucu kruha, a ona se prodaje u količini od 700 grama pa naniže. Jasno je da uvećana konačna cijena u trgovini ne prati realna poskupljenja u samoj proizvodnji, što se sada još više potencira, upozorava Brlošić.

Računica veletrgovaca

Veletrgovci imaju svoju računicu. Kako smo ranije izvijestili, kilogram pšenice u veleprodaji početkom mjeseca počeo se prodavati za 1,4 kune, što je 21 posto više nego potkraj srpnja prošle godine. Kukuruz iznosi 1,63 kune po kilogramu, što znači da je 42 posto skuplji nego prije godinu dana s najvišom cijenom u proteklih sedam godina. Cijena soje u godinu dana povećala se rekordnih 100 posto, dok je uljna repica istodobno poskupjela za 53 posto. Brlošić smatra da je jedan od važnijih problema hrvatske poljoprivrede izostanak komplementarnog preradbenog kapaciteta i pretvaranje primarnog proizvoda ili proizvodnog viška u novi proizvod. Za to su potrebni puno veći i razgranatiji sustavi skladištenja proizvoda, primjerice silosa koji bi po realnijim cijenama od dosadašnjih omogućili pristup široj mreži poljoprivrednika. Nedavno je objavljeno da je jedna tvrtka iz okolice Slatine počela s gradnjom hibridne tvornice škroba, odnosno pogona za proizvodnju proteina, škroba i vlakana i to iz boba i krumpira.Zasad je to jedina takva tvornica u Hrvatskoj i ostatku EU-a, svojevrsna iznimka kad su u pitanju domaći kapaciteti prerade. Uobičajeno, viškovi sirovina odlaze u inozemstvo, pa se vraćaju u Hrvatsku, a sami troškovi transporta bitno utječu na konačnu cijenu na policama trgovina.