U trenutku dok su se premijer i ministri rastrčali po cijeloj Hrvatskoj indirektno sudjelujući u izbornoj kampanji za lokalne izbore, postavlja se pitanje pomaže li, ili smeta stranačka pripadnost lokalnim načelnicima. Odnosno, je li efikasnija neovisna, izvanstranačka, lokalna samouprava ili je bolje biti pripadnikom političke stranke, pa imati i snažnu pozadinu te direktni suport Vlade.

Čini se da je ipak lakše onima koji su povezani s velikim strankama, a pogotovo načelnicima koji dolaze iz stranke koja je u državi na vlasti, takvima je mnogo lakše realizirati projekte, a samim time i dobivati državne novce.

Tema je to o kojoj se govorilo na okruglom stolu »Pripadnost političkoj stranci – prednost ili ograničenje za vođenje lokalne politike u hrvatskim gradovima«, koji je Ekonomski institut u Zagrebu organizirao u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel.

Usitnjena struktura

Prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu ocjenjuje da lokalna samouprava u Hrvatskoj, iako ima više od 550 jedinica, i dalje ima slab položaj u sustavu organizacije vlasti te usitnjenu strukturu koja joj zapravo onemogućava veće akcije i projekte na širem području, a dio načelnika pati i od izostanka shvaćanja o vertikalnoj diobi vlasti.

– Problem je i što sveopća centralizacija guši lokalnu samoupravu, a svaka razina sustava ima problem s centralističkim modelom upravljanja, kaže prof. Đulabić. Upozorava da u Hrvatskoj po Ustavu postoji dioba vlasti, a to načelo uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti, sukladno Ustavu i zakonu, upravo to, međutim, vrlo često nedostaje među jedinicama lokalne samouprave.

Kad se prevedu riječi stručnjaka, iz njih proizlazi da neki lokalni čelnici o sebi misle kao o »lokalnim šerifima«, koji međutim ni nemaju dovoljno kapaciteta, ni zakonskih, ali ni vlastitih, da upravljaju na maksimalno efikasan način.

Ako se ova tema svede na konkretne ljude koji u ovom sustavu rade, često se vidi nemoć ili ogorčenje zbog zatvorenih vrata na koje nailaze načelnici koji ne dolaze iz vladajuće stranke na nacionalnoj razini, a to je naravno sada HDZ. O tome su govorile gradonačelnica Pazina Suzana Jašić (Možemo!), Samobora Petra Škrobot (Fokus) te gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović (SDP). Videoporukom obratio se gradonačelnik Pregrade i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj (SDP).

– Magična riječ je – vertikala, a nju nemamo svi, kaže gradonačelnica Pazina iz redova stranke Možemo!, Suzana Jašić, govoreći na skupu Ekonomskog instituta.

Moraju moliti

Dodaje da svi koji nemaju vertikalu prema državi, a oni je u Pazinu nemaju ni prema Županiji gdje je ranije bio IDS, a sada je Boris Miletić, nailaze na prepreke.

– Mi imamo dvostruku »negaciju« u pokušajima da provedemo svoje projekte, to su i država i regionalna razina. Građanima se, međutim, zbog toga ne smijemo žaliti jer će nas proglasiti nesposobnima ili nezainteresiranima.

Ipak, treba pošteno reći da jedinice lokalne samouprave zapravo stoje u ovisničkom položaju od tih viših razina vlasti, dovode nas u situaciju da nešto moramo moliti, a samim time i otupljujemo oštricu prema tim razinama vlasti, odnosno – tim strankama. Taj bi odnos trebao biti suradnički, ali zapravo je često vrlo ponižavajući za nas na najnižim razinama samouprave, ocjenjuje Jašić.

Po njoj, ogromni broj općina koje postoje, a koje prema istraživanju Ekonomskog instituta i prof. Dubravke Jurlina Alibegović nemaju skoro nijednog realnog korisnika jer nemaju ni svoje dječje vrtiće, ni komunalna društva, treba zapravo supstituirati jačanjem mjesne samouprave.

– Dobar dio tih manjih općina trebale bi realno biti – mjesne zajednice, poručuje Jašić. Ona je kao gradonačelnica Pazina doskočila tim ograničenjima tako što je iskoristila Vladinu politiku tzv. dobrovoljnog funkcionalnog spajanja pa su Grad Pazin i sedam okolnih općina povezane kao osnivači dječjeg vrtića, knjižnica i drugih sadržaja.

Ali i iskreno priznaje da je to zapravo logično naslijeđe bivše stare Općine Pazin otprije devedesetih, upućeni su dugo jedni na druge. Kao pripadnica stranke Možemo! ipak ne krije zadovoljstvo što je Vlada prije nekoliko godina osmislila politiku funkcionalnog spajanja manjih jedinica, i to na način da se takve inicijative još i financijski pomažu iz državnog proračuna.

– Kad smo to vidjeli, nismo mogli vjerovati, ali evo ga – bingo, novac! Prvi put se nismo morali »tući« za novac. Zato smo to iskoristili. Mada, ima još jako puno onih koji to ne koriste, a mogli bi. No, vjerojatno se radi o tome da dok to nije zakonska obaveza, načelnici manjih općina bježe od toga. Tek ako to Vlada propiše kao obavezu, pristat će na takvo spajanje, dotad ništa, ocjenjuje Jašić.

Objektivne prepreke

Među takvima koji nisu iskoristili dobrovoljno funkcionalno spajanje su i Ogulin i Samobor. Gradonačelnik Ogulina, SDP-ov Darko Domitrović, ističe kako je to ponekad jednostavno nemoguće.

– Prva općina do nas, Tounj, ima načelnika koji se ne može dogovoriti sa SDP-om, kaže Domitrović.

On se žali i na odnos državne vlasti, kaže kako se kod projekta razvoja poduzetničke zone susreo sa stotinu problema s raznim dozvolama koje je trebala izdati država.

– Odrežu nam tarife koje su čak i veće od tržišnih, vanjski partneri bi to jeftinije napravili. Moje je iskustvo opstrukcija, destrukcija, nesuradnja, kaže Domitrović.

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot, koja je izabrana 2021. kad kandidatkinja stranke Fokus, također nema dobra iskustva s državom.

– Od prvog dana mandata borim se s problemom nelegalnih deponija na našem području. Volja za suradnjom u resornom ministarstvu čak i postoji, ali sad je već treća osoba došla na mjesto ministra od 2021. godine do danas. Mi krenemo, razgovaramo, pregovaramo – i smjena, dođe novi ministar.

Sad opet idemo ispočetka. To frustrira, a građani u lokalnoj zajednici očekuju rješenje. Kako im objasniti da postoje objektivne prepreke, pita se Škrobot.

Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić na kraju zaključuje da je ponekad ta »famozna vertikala« prema državnoj vlasti, samo čista dnevna politika.

– Na 80. obljetnicu Dana Pazinskih odluka, kojima je Istra priključena matici Hrvatskoj, ne dođe nitko iz vlasti, ne odazovu se našem pozivu. Ali zato evo pet ministara u susjednoj općini u kojoj je HDZ u Istri na vlasti, i to na fešti lokalnih proizvoda.

Nažalost, građani onda misle, gledajući to u medijima, aha to su ovi što nam daju novce. A njima su građani važni samo da im daju svoj glas. Gdje im ne daju vlast, to su onda građani drugog reda, kaže Jašić.