Najavljenom reformom srednjih strukovnih škola oko 70 posto hrvatskih srednjoškolaca koji ih pohađaju od sljedeće školske godine ostalo bi bez Politike i gospodarstva u obaveznoj nastavi. Time, dakle, većina mladih u Hrvatskoj ostaje bez znanja o demokraciji, političkom sustavu i kulturi društva u koje žive i rade, ističu iz Gonga i GOOD inicijative, koji su povodom početka školske godine tražili od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, da Politika i gospodarstvo ostane obavezan predmet u srednjim strukovnim školama.

Štetan potez

»Nesporno je da je nastavu u srednjim strukovnim školama potrebno modernizirati i prilagoditi promjenama na tržištu rada. Ipak, takva modernizacija nikako ne bi smjela ići na štetu općeg obrazovanja koje mladima daje neophodno znanje da bi sutra aktivno sudjelovali i brinuli za zajednice u kojima žive. Stoga pozivamo sve političke i stručne aktere da ne promatraju pasivno najavljene reforme već da javno podrže zadržavanje Politike i gospodarstva kao obveznog predmeta u strukovnim školama«, poručili su iz Gonga.

Istaknuli su i kako su za aktivno sudjelovanje u društvu neophodna politička znanja i poznavanje osnovnih principa jednog političkog društva koje bi mladima trebao pružiti upravo obrazovni sustav i njihovi nastavnici. »Mladi odrastaju u društvu u kojem građani i građanke sve manje vjeruju u demokraciju, imaju nisko povjerenje u institucije i medije, a sve su izloženiji dezinformacijama i teorijama zavjere zbog čega im obrazovni sustav mora ponuditi obvezan sadržaj i znanja o demokraciji, politici i gospodarstvu društva u kojem žive i u kojem planiraju raditi i aktivno sudjelovati«, navode iz Gonga.

Da je ovaj potez štetan i da će imati dalekosežne posljedice na mlade ljude i u bližoj i u daljoj budućnosti, kao i na cjelokupno društvo, smatra i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Naglasila je kako je reforma obrazovanja u strukovnim školama potrebna, s većim fokusom na struku i praksu, ali je pri tome važno zadržati i općeobrazovne predmete u dovoljnoj mjeri i obujmu, jer je to način na koji država osigurava educiranje svih građana o nekim svima važnim temama.

– To se odnosi na sadržaje koji se trenutno uče u predmetima kao što su povijest ili biologija, a svakako i u predmetu Politika i gospodarstvo. Kao čelnica institucije koja godišnje primi više od 3.000 pritužbi mogu vam reći da mnogi građani ni trenutno ne poznaju dovoljno svoja prava, niti prava drugih, a ne znaju niti kome se obratiti kada imaju problem. Iako je povjerenje u institucije u Hrvatskoj iznimno nisko, građani trenutno u velikoj mjeri uvelike barem znaju koje su institucije ove države. No, situacija će biti još lošija bez PiG-a na kojem se trenutno uči o postojanju Ustava i zakona, o institucijama ove države, ali i o ustavnim i europskim vrijednostima. Dodatno je problematično što se takva odluka donosi u trenutku kada nema adekvatnog obrazovanja o ljudskim pravima, kada već nedostaje više učenja, primjerice, o rasizmu i diskriminaciji i ravnopravnosti i jednakosti kao vrijednostima. To je ujedno važno i kao prevencija nekih negativnih pojava kojima, nažalost, ovih dana svjedočimo, a gdje su počinitelji prečesto upravo mladi, istaknula je pravobraniteljica.

Puno nejasnoća

Strukovne škole pohađa čak 70 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj i ozbiljno je pitanje gdje će i kako oni, ako nemaju niti Politiku i gospodarstvo, steći ta znanja i vještine koji su im potrebni – izvjesno je da će im nedostajati temelji za kvalitetno i informirano sudjelovanje u društvenom životu, za suočavanje s društvenim promjenama.

– Ako danas u školi ne uče te sadržaje, kako će postati aktivni građani u demokraciji u Hrvatskoj u budućnosti? Zato još jednom apeliram na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da čuje i uvaži komentare vezane uz ove promjene, kao i da u značajnijoj mjeri uključi struku i same učenike u promišljanje. A ako ova promjena uistinu bude provedena, smatram da ćemo svi zbog toga biti na gubitku, navela je Tena Šimonović Einwalter.

Trenutni status predmeta Politika i gospodarstvo profesorima koji ga predaju nije sasvim jasan. Ana Šutalo Barić koja ovaj predmet predaje u Elektrotehničkoj školi Zagreb pojašnjava kako je Ministarstvo objavilo javni poziv stručnjaka za pisanje kurikula PiG-a za strukovne škole, ali samo za učenike četverogodišnjih strukovnih škola.

– Nije još jasno što će biti s učenicima trogodišnjih zanimanja. Kada govorimo o statusu PiG-a, brojni kolege i kolegice su ostavile svoja stručna mišljenja na javnom savjetovanju na prijedlog naglašavajući da on nije dobar. Naša inicijativa je iskaz nezadovoljstva, ali i zabrinutosti oko mogućeg ukidanja predmeta ili drugih rješenja koje dovode u pitanje obveznost predmeta PiG. Ukidanje statusa bilo kojeg predmeta mora biti rezultat jasne dugoročne politike koja jasno ukazuje na nužnost neke mjere. Delegiranje PiG-a u trenutni status je prema nama ishitrena odluka, bez opravdanja i protiv koje se borimo već godinu dana, istaknula je Šutalo Barić. Dodala je kako s katedre svake godine primjećuju kako nove generacije dolaze s izgrađenim stavova koji nikako nisu demokratski.

– Naš zadatak je samim time izazovniji, ali i potrebniji. Ne možemo prepustiti ulici i internetu edukaciju o pravima i obavezama koja imamo, kao građani ali i kao državljani. Država treba štiti svoje građane, a obavezno obrazovanje za sve učenike jednako je davanje mogućnosti svima za političko i ekonomsko opismenjavanje kao i političku participaciju. Time stječu i veće šanse za uspjeh, zar ne, upitala je profesorica.

Zainteresirana manjina

Njezin kolega Atila Lukić iz Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića Osijek navodi kako mu iskustvo govori da je manjina učenika zaista zainteresirana za ove teme.

– Već prvi dan nastave pri vrednovanju aktivnosti kroz inicijalni dijalog s učenicima možemo navesti kako dosta učenika nema interes ni želju za usvajanjem znanja ni razvojem vještina za političku participaciju. Trenutno ne znaju što je kredit za kuću, smatraju kako je PDV isto što i kamata te ih ne zanima tko je predsjednik Republike. Zato je tu škola i obrazovni sustav koji će omogućiti prostor za razvoj interesa i znanja, pa će njihova odluka kasnije u životu svakako biti jednostavnija i sigurnija i utemeljena na znanjima i vještinama usvojenim u školi, rekao je Lukić i dodao kako su njihove kolegice i kolege svoje prijedloge iznijeli na javnom savjetovanju, što možda više nije niti bitno jer je Ministarstvo objavilo poziv stručnjacima za pisanje novog kurikula PiGa.

Stanko Radulović, profesor Politike i gospodarstva u Strukovnoj školi Pula, naglašava kako su znanja iz tog predmeta učenicima neophodna, neovisno o tome hoće li nakon srednje škole nastaviti školovanje ili otići na tržište rada.

– PiG je nužan jer educira mlade o svim segmentima građanskog života. Kao i građanski odgoj, PiG objedinjuje politiku kroz učenje o funkcioniranju države, pravima i obvezama državljana, ali i nastanku tih prava. To su općeobrazovni predmeti koji moraju biti zastupljeni, neovisno o tome u kojoj formi – kroz jedan ili više predmeta, građanski ili PiG. Bez toga ni jedan predmet ne priprema djecu za samostalan život nakon škole, ne uče o funkcioniranju države, političkim strankama, izborima, političkom procesu u kojem se očekuje da će sudjelovati. Ove godine imamo troje izbora, a oni uglavnom ne znaju na kojima se za što glasa. Mi ih učimo da je obaveza građana da sudjeluje na izborima – a kako da očekujemo da izađu ako nemaju elementarno znanje o funkcioniranju države, parlamentu, izborima? Demokracija je vladavina većine, a većina mora imati neka znanja da bi mogla odlučiti, naveo je Radulović i dodao kako ne vjeruje da bi učenici samostalno išli savladavati gradivo tog predmeta iz puke znatiželje, jer im to nije baš svojstveno.