ZAGREB – Samo bi 20 posto roditelja u Hrvatskoj cijepilo svoju djecu protiv bolesti COVID-19, njih 30 posto nije sigurno bi li cijepilo djecu svim propisanim cjepivima za dječju dob, a 13 posto odlučni su da ih ne žele cijepiti nikakvim cjepivima, pokazala su istraživanja provedena među roditeljima i trudnicama u Zagrebu, Osijeku i Splitu.

Rezultate spomenutih istraživanja koje smatra obeshrabrujućima predstavio je jučer u povodu Europskog tjedna cijepljenja prof. dr. Goran Tešović, infektolog pedijatar iz Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, ističući kako se radi o svjetonazorskom pitanju i stavovima koje je teško mijenjati.

Drugo istraživanje

U istraživanju provedenom među tisuću roditelja koji su krajem 2021. i početkom 2022. s djetetom posjetili neku od hitnih ambulanti u spomenuta tri grada, utvrđeno je da svaki drugi roditelj oklijeva oko odluke o cijepljenju djeteta protiv COVID-19, a 35 posto odlučno je da neće cijepiti dijete tim cjepivom. Petina roditelja koji su skloni cijepljenju djeteta protiv te bolesti mahom su roditelji koji su se i sami cijepili, koji se i inače cijepe protiv gripe, koji su podržavali nošenje maski i ostale protupandemijske mjere. Tešović je naveo i jednu zanimljivost: obrazovanje, ekonomske, geografske i druge odrednice nemaju nikakvog utjecaja na stav prema cijepljenju, osim životne dobi, pa su tako stariji roditelji daleko skloniji cijepiti dijete od onih mlađih. Za cijepljenje djeteta, s druge strane, veći interes nemaju oni koji su imali COVID-19 u obitelji, niti roditelji kronično bolesne djece.

Drugo istraživanje, provedeno među 500-tinjak trudnica u Zagrebu od svibnja do listopada 2021. godine, pokazalo je da se samo 16 posto trudnica spremno cijepiti protiv COVID-19, iako ih je čak 71 posto svjesno da su upravo trudnice izložene visokom riziku od komplikacija. Isto toliki postotak smatra da to cjepivo nije sigurno za trudnice niti za dijete koje nosi, no 64 posto trudnica ipak zna odabrati koje im je cjepivo od ponuđenih draže. Visokih 60 posto trudnica ne bi se cijepilo ni protiv gripe, a 45 posto ne smatra da se treba cijepiti protiv hripavca da bi zaštitilo svoje dijete. Svaka druga trudnica je neodlučna po tom pitanju, a samo sedam posto spremno je cijepiti se protiv hripavca, koji kod malih beba može izazvati oštećenje mozga.
Zbog ovakvih odgovora, Tešović zaključuje da bi zdravstveni djelatnici trebali uložiti više napora u edukaciju trudnica o rizicima od COVID-19 i gripe, kao i o prednostima i sigurnosti cjepiva. »Iako je percepcija da je virus nestao, to nije istina jer svakodnevno imamo 100-tinjak novih slučajeva zaraze, a vjerojatno nas najesen čeka i novi val epidemije«, upozorio je. Smatra da se neodlučne roditelje može uvjeriti u korist cjepiva, ali one sa stavom ne.

– To nije pitanje informiranosti. Informacije su dostupne svima. Pitanje je svjetonazora, to su ljudi koji ne vjeruju znanosti i to ne možete promijeniti, zaključio je Tešović.

Tehnologija izrade

Prof. dr. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u centru za infektivna istraživanja Helmholtz i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru, podsjeća da se tehnologija izrade cjepiva stalno razvija, povećava se učinkovitost i smanjuju nuspojave, a nove tehnologije daju nadu u razvoj novih cjepiva.

Prije uvođenja cijepljenja u Hrvatskoj je bilo preko 10.000 slučajeva zaušnjaka godišnje, nakon uvođenja cijepljenja brojke su strmoglavo pale, a nakon uvođenja druge doze 1994. godine praktički su došle na nulu, naveo je Čičin-Šain. Cjepiva protiv COVID-19, koja su razvijena u rekordnom vremenu, također su promijenila dinamiku pandemije, spasivši nebrojene živote.
Govoreći o mogućem novom valu pandemije ujesen, kaže kako je uvijek pametno razmišljati oprezno i uzeti u obzir nepovoljniji scenarij.

– Pitanje je u kojoj će se varijanti virus vratiti, kao omikron, ili u nekoj virulentnijoj poput delte. Osobe koje su cijepljene ujesen će proći relativno dobro, osobito ako uzmu i četvrtu booster dozu. No veliko je pitanje što s ljudima koji su užasnuti cjepivom do te mjere da su spremni riskirati i inficirati se. Zbog niske procijepljenosti Hrvatska je imala visoku smrtnost, nadam se da se nećemo približiti tom scenariju, rekao je Čičin-Šain. Ipak, dodaje kako s obzirom na percepciju cjepiva u društvu, postoji bojazan da ćemo opet ponoviti iste greške. »Svatko od nas pravi greške, ali samo glup čovjek radi uvijek jedne te iste greške. Kao društvo bismo morali biti pametniji od toga, i shvatiti da je rizik od cjepiva bio prenapuhan i neprimjeren. Osobe koje se nisu cijepile mogle su dosad shvatiti da ne znaju nikog kome se od cjepiva nešto desilo«, poručuje imunolog Čičin-Šain