Foto HRT
Bilo je primjedbi. To je tako kad radite na 25 tisuća objekata. Bilo je i puno aktera. Na desetke inženjera, na stotine građevinskih radnika. Zato postoje tehnički pregledi, uporabne dozvole i sve ono što je potrebno, kaže Žinić
povezane vijesti
Jesu li posljedice potresa na Baniji rezultat manjkave poslijeratne obnove preko 25 tisuća objekata i malverzacija – tim se pitanjem bavila sinoćnja emisija “Otvoreno” HRT-a.
“Problem obnove nakon rata evidentno postoji. Nažalost, sada nakon potresa je eskalirao. Dio tih kuća je srušen. Želja s ovim istražnim povjerenstvom nije samo otkrivanje krivaca. Želimo proučiti i kako je sustav tada odgovorio na obnovu. Koje su se greške dogodile. I kako te greške izbjeći. U Zakonu o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije idemo korak dalje. Ide se prema obnovi koja bi išla za promjenom konstrukcijskih elemenata i ojačale bi se građevine. Tijekom rasprave, iz oporbe smo sugerirali da se možda ide korak dalje ne na nužni minimum, nego da dignemo na nadstandard. Mislim da ćemo ponoviti takvu raspravu. Ovaj potres je pokazao da je nadstandard potreban. Puno je stvari o kojima trebamo razgovarati”, rekao je Grbin, podsjećajući da je ozbiljan problem i to što je u Zagrebu potres bio prije 10 mjeseci, a obnova još nije počela.
Sisački župan Ivo Žinić kaže kako sada pri procjeni štete postoje tri kategorije markica, a poslije rata ih je bilo šest.
“Za prve tri kategorije su ljudi dobivali novce i sami su obnavljali. To su bile manje oštećene kuće u ratu. Obnavljale su se 4, 5, 6 kategorija. Samo šesta kategorija ili djelomično peta kategorija, koje su bile potpuno srušene, one su obnavljane iz temelja. Bilo je primjedbi. To je tako kad radite na 25 tisuća objekata. Bilo je i puno aktera. Na desetke inženjera, na stotine građevinskih radnika. Zato postoje tehnički pregledi, uporabne dozvole i sve ono što je potrebno. Hrvatska je tada napravila program koji nikada neće ponoviti. 156 tisuća kuća, godišnje do 20 tisuća kuća se radilo. Danas sigurno to Hrvatska u godini dana ne može to izgraditi. Naravno da je tu bilo propusta, vjerojatno određenih problema. Sve ove objekte znam i čak i obitelji poznajem. Tu se radi o pravilima koja su bila definirana”, rekao je Žinić, koji tvrdi da je većina kuća napravljenih u obnovi bolje izgrađena nego što su bile prije rata.
Traži da se istraže sve koruptivne radnje, ako ih je bilo.
Bivši ministar Radimir Čačić je rekao kako je tada bilo svega, pa i korupcije.
“Ugrađivali su se materijali koji nisu bili odgovarajući. Nije bilo kvalitetnog betona, željeza, agregata. Već 1996. godine stvar je stavljena pod kontrolu. Zakon je dorađen i sustav je bio vrlo čist. Po dolasku na mjesto ministra, dobio sam naznake da postoje određene sprege unutar ministarstva, nekih ljudi s nekim consulting tvrtkama, izvođačima. Odmah sam formirao upravu za unutrašnju kontrolu koja nikad nije postojala. Da mi se ne dogode igre privatnih sprega. Dao sam da se sve ispita, što se dobilo ako izvještaj preda DORH-u. Neki ljudi su sami otišli, rekao je Čačić za HRT.