Dario Hrebak traži ukidanje COVID-potvrda, Dario Hrebak tvrdi da ministar Darko Horvat uživa samo uvjetnu potporu vladajuće koalicije… I prije je predsjednik HSLS-a znao iznositi stavove i prijedloge koji se nisu u potpunosti poklapali s onim što su zastupali premijer Andrej Plenković i HDZ, zalagao se, primjerice, za ukidanje obavezne članarine u HGK-u.

Ali, ovaj tjedan Hrebak doista nije bio na liniji. Možda takvi njegovi javni istupi iritiraju predsjednika Vlade, ali on to nije pokazao.

Plenković je, istina, otklonio mogućnost da se COVID-potvrde odmah stave izvan snage i negirao da ministar zadužen za obnovu nekretnina na području pogođenom potresima nema bezuvjetnu podršku parlamentarne većine, ali blag je u četvrtak bio u izričaju prema Hrebaku.

Jednostavno je konstatirao da je na vlasti koalicija i da partneri »moraju imati svoju vidljivost i specifičnost«.

– Mi smo tolerantni i otvoreni, nije da zatvaramo vrata i kažemo da ne možemo više surađivati, pomirljiv je bio Plenković.

Nije baš vjerojatno da bi Vlada pala kada bi joj dva zastupnika HSLS-a uskratila potporu, sasvim je zamislivo da bi se našao iz oporbe netko tko bi ih zamijenio, ali premijer se, što je razumljivo, ne želi kockati i stoga pušta Hrebaku da se malo politički razmaše.

Uostalom, kad je o Horvatu riječ, ni u Vladi ni u HDZ-u ne kriju da nisu naročito zadovoljni kako on vodi proces obnove.

Jasna poruka

Zanimalo nas je što je zapravo Hrebaka potaknulo da izjavi da je Horvatu u utorak »poslana jasna, jaka poruka, ministre, očekujemo da se u šest mjeseci većina tog novca povuče«.

»Rok je do kraja šestog mjeseca i onda ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati. Mi smo ministru dali podršku, ali uvjetno«, kazao je predsjednik HSLS-a u četvrtak za N1 televiziju.

Mislio je na novac iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjen Hrvatskoj za obnovu nakon potresa, a za koji je upitno hoće li biti potrošen u cijelom odobrenom iznosu.

Predsjednik reformista Radimir Čačić, čija je zastupnica Natalija Martinčević u klubu zajedno s dvojicom HSLS-ovaca, ispričao nam je jučer da je on razlog Hrebakove interpretacije da je ministar graditeljstva dobio uvjetnu podršku vladajuće koalicije.

– Ja sam u utorak na našem sastanku, što je logično jer ovo je moj resor, govorio o obnovi i što je potrebno napraviti, a Hrebak se složio sa mnom.

Dakle, imamo objekte koje je nužno popraviti ili izgraditi, ali i, što u Hrvatskoj nije čest slučaj, novac za to.

Zato nemamo nikakav alibi, u smislu da ne možemo riješiti neku krizu jer nam nedostaje novac. Posve je jasno da je odgovornost na izvršnoj vlasti, premijeru i ministru koji operativno upravlja obnovom.

No, naravno, politički smo odgovorni i svi mi koji podržavamo Vladu, kroz koju građani i nas percipiraju.

U tom je kontekstu naše pravo i obveza izreći što mislimo o svemu, objasnio nam je najprije Čačić zašto je smatrao važnim upozoriti koalicijske partnere na situaciju oko obnove.

Naglasak je u svojoj analizi, ističe, stavio na dvije stvari, od kojih se prva odnosila na Baniju.

Limene kutije

– Tamo 5.600 ljudi i dalje živi u limenim kutijama, kontejnerima, u kojima će provesti i ovu zimu. Da su oni koji su zaduženi za to najbolji na svijetu, a nisu, ne bi dosad uspjeli sagraditi 1.500 kuća u koje bi preselili ti ljudi.

Takve su jednostavno procedure. Doduše, dio tih postupaka moguće je bilo ubrzati, ali to je sada gotovo, podvlačimo crtu. Ono što se danas mora kazati je da spomenuti ljudi od 1. prosinca neće više biti u kontejnerima, da neće još jednu zimu živjeti u njima.

Što je propušteno, propušteno je, taj 1. prosinca je zadnji datum. Iz vlastitog iskustva znam da je do tada ovo o čemu govorim moguće odraditi. Zato je 1. prosinca deadline za Horvata i njegovu odgovornost, točka, nedvosmislen je predsjednik reformista.

Drugi glavni element Čačićeve rasprave na ovotjednom koalicijskom sastanku ticao se uloge premijera Plenkovića.

– Za javne objekte u Zagrebu na raspolaganju nam je 5,1 milijarda kuna iz Fonda solidarnosti, a još nismo potrošili ništa, dva posto je ništa. Bilo je i tu ogromnih propusta, na strani države, ali i na strani grada.

Pustimo, međutim, i tu utvrđivanje tko je kriv, iako smo izgubili dvije godine. Bitno je što sada, ovo isključivo može riješiti Andrej Plenković, to nije Horvatova odgovornost.

Samo Andrej Plenković može osigurati još vremena za trošenje tih financijskih sredstava, a argument mu je da je Zagreb pretrpio štete i od potresa s epicentrom kod Petrinje, pa je prolongacija od 12 mjeseci logična.

Premijer mora javno istupiti i jasno reći da će tražiti dodatnih 12 mjeseci i da jamči da ćemo, kada to dobijemo, u tom razdoblju povući sav novac iz Fonda solidarnosti, točka.

Drago mi je da je Plenković, nakon koalicijskog sastanka, počeo govoriti da nećemo morati u Fond vratiti niti lipu, zaključuje Čačić.