Hotelske plaže u Hrvatskoj se neće privatizirati ni ograđivati, izjavio je u petak potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Naglasio je da se u novom zakonu strogo kaže da nema ograđivanja plaža, čak i da će ove koje su ograđene s istekom koncesije to prestati biti.

“Znači, teze o tome da će se sada plaže ograditi i privatizirati ne stoje, toga u zakonu nema, nije nam bila ni namjera niti ćemo to napraviti”, izjavio je Butković uoči sjednice vlade.

Jasnije koncesije i natječaji

Dodao da postoje lokacije na pomorskom dobru kao što su terminali i drugi energetski objekti, koje će se zbog sigurnosti isključiti iz opće uporabe, ali to nisu plaže, o čemu će se, kako je najavio, i dodatno govoriti u srijedu u raspravi u saboru u prvom čitanju prijedloga zakona.

Kazao je i da će se po novom zakonu jasnije davati koncesije nego po važećem, a uvode se i javni natječaji, nadzor pomorskoga dobra te kazne, kako bi se spriječile zloporabe.

Važeći zakon o pomorskom dobru donijela je koalicijska i SDP-ova, a ne HDZ-ova Vlada, i to 2003., od kada se radi po njemu i on ima niz nedostataka, podsjetio je Butković.

“Po tom zakonu u Hrvatskoj imamo 18 ograđenih plaža, od čega tri u Istri i pet u Primorsko-goranskoj županiji, čije su županijske skupštine donijele odluke da se ograde plaže, a u većini u tim skupštinama nije HDZ.

Zato je apsurd kada SDP kaže da se novi zakon treba povući, a oni su napravili zakon po kojem su plaže ograđene”, rekao je Butković.

Do zagrebačke zračne luke vlak, a ne tramvaj

Novinari su pitali Butkovića i o projektu vlaka do zagrebačke zračne luke i je li što dogovoreno s Gradom Zagrebom, na što je odgovorio da se odustalo od povezivanja tramvajem, nego je s gradom dogovoreno da to bude vlak.

“To nije velika investicija, a HŽ Infrastruktura je dobila zadatak pripreme dokumentacije ove godine, kako bi se mogla zaokružiti financijska konstrukcija.

Tu neće ni trebati sudjelovati Grad Zagreb, nego ćemo, nakon što vidimo koliko će to koštati, sve pripremiti i tada ćemo tražiti europsko financiranje”, rekao je Butković.

Procjenjuje da će za pripremu i gradnju trebati par godina.

Plenković na sjednici Vlade pozdravio nove ministre

Premijer Andrej Plenković pozdravio je u petak nove ministre graditeljstva Branka Bačića i regionalnoga razvoja i fondova EU Šimu Erlića, koji su sudjelovali na sjednici Vlade po prvi put u novim ulogama te im zaželio uspješan rad u obnovi nakon potresa i povlačenju EU sredstava.

Plenković je u uvodnom govoru ocijenio kako je ovaj tjedan bio politički zanimljiv jer je Vlada u Hrvatskom saboru dobila povjerenje većine za dva nova člana.

“Želim im uspješan rad i angažman na provedbi programa Vlade i suočavanje sa svim izazovima koji su pred nama, osobito kada je riječ o aktivnostima vezanim za obnovu nakon potresa, kao i o daljnjoj dinamici i ubrzanju apsorpcije europskih sredstava i realizacije brojnih projekta”, rekao je premijer.

Također se zahvalio svima na doprinosu na aktualnom prijepodnevu u Saboru, održanom u utorak.

“Vjerujem da su odgovori koje smo dali zastupnicima pridonijeli da javnost razumije glavne konture naše politike i na koji način Vlada rješava sva bitna ekonomska i socijalna pitanja”, istaknuo je.

O čemu sve danas odlučuje Vlada?

Plenković je istaknuo da će na današnjoj sjednici Vlade biti i točke koje su povezane s hrvatskim predsjedanjem Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA-e), čiji je cilj jačanje i promicanje obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu.

Vlada danas usvaja i izvješće o vladavini prava, četvrtom po redu doprinosu Godišnjem izvješću Europske komisije o vladavini prava u četiri ključna područja: pravosudni sustav, borba protiv korupcije, pluralizam medija i sustav provjera i ravnoteža kvalitete zakonodavnog procesa.

Plenković se uvodno osvrnuo i na 31. obljetnicu međunarodnog priznanja i 25. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, rekavši kako je bitno da se ovih dana evocirala njihova važnost, posebno mirnu reintegraciju.

“Mirnim putem reintegriran je hrvatski teritorij kroz UN-ovu misiju, najuspješniju takvoga karaktera u Europi nakon Drugog svjetskog rata, a i uopće. Mislim da je u godini kada smo ušli u Schengen i europodručje važno vidjeti koliki put je Hrvatska prošla u samo tri desetljeća”, rekao je premijer.